Tuesday, September 15, 2009

Kazu Maternus


Liberta Maternus,
Dilema, Situasaun TL

Husi :
Jornalista, Rita Almeida

Maternus Bere hanesan eis segundu komandante grupu milisia Laksaur (Laksar Sapurata) tuir amendasaun husi regulamentu UNTAET (United Nation Transtitional Administration In East Timor) 2001/25 ho akuzasaun halo krime hasoru umanidade hanesan oho, esterminasaun, desaperesimentu reforsadu, tortura, aktu dezumanu, violasaun seksual, deportasaun no persegisaun.

Akuzasaun ne’e, husi Vice Prokurador Jeral ba krime seriu tuir regulamentu UNTAET 2000/16 no 2000/30.
Akuzado sira seluk ba masakre Igreja Suai iha tinan 1999, mak Igidio Manek, Pedro Teles, Henrikus Mali, Cosmas Amaral, Alipio Gusmão Aka Alipio Mau, Baltazar da Costa Nunes, Domingos Mali Aka Sete Aloi, Ilidio Gusmão, Joaquim Berek Aka Berek Bot, Olivio Tatto Bau, Gabriel Nahak, Americo Mali no Zito da Silva Aka Zito Saek.

Iha akuzasaun krime seriu katak, entre Janeiru 1999 no Setembru 1999, membru milisia Laksaur hetan suporta husi TNI (Tentara Nasional Indonesia) no POLRI (Polisi Republik Indonesia) halo terror ba ema sivil sira ne’ebe suporta independensia.

Ho suporta husi forsa no polisia Indonezia halo populasaun entre 27 too 200 husi Suai, Fohorem, Fatululik, Tilomar, Fatumean no Zumalai halai ba Igreja Suai tanba tauk.

Hafoin konsulta popular no asunsia resultadu, membru armadu sira husi Laksaur, no TNI halao patrullamentu iha area Igreja no ameasa ema sivil ne’ebe subar iha ne’eba.

Bainhira anunsia resultadu konsulta popular iha loron 4 no 5 fulan Setembru 1999, Maternus Bere, Olivio Moruk, Egidio Manek Pedro Teles ho kilat no membru sira seluk ne’ebe temi iha akuzasaun mos ho kilat, surik no katana akompanha Herman Sudyono (Bupati Kovalima) Lt. Sugita, partisipa atake iha Igreja Suai.

Husi atake ne’e, resultadu mak Amo Hilario Madeira, Francisco Soares no Tarsisius Dewanto no ema sivil lubun balun lakon nia vida moris.

Depois Timor – Leste independensia husi nasaun vizinho Indonezia, no hetan restaurasaun iha 2002 hatudu ba mundu katak TL hanesan ona nasaun soberano ho nasaun independensia sira seluk.

Soberania TL mak hakerek momos ona iha lei inan konstituisaun Republika Demokratika de Timor – Leste (RDTL).

Orgaun soberano haat iha TL mak Prezidente da Republika, Governu, Parlamentu Nasional no Tribunal Sira.

Konstituisaun RDTL artigo 69 haktuir, orgaun soberano sira, iha sira-nia relasaun ba malu no wainhira halao knaar, tenki tuir prinsipiu separasaun no interdependensia kbiit nian ne’ebe iha lei inan nia laran.

Kazu Maternus Bere, hare ba konstituisaun RDTL artigo 118 kompetensia tomak iha orgaun soberano Tribunal Sira.

Iha artigo ne’e, versiklu 3) desizaun ne’ebe tribunal sira foo ona tenki halo tuir duni no soi kbiit aas liu desizaun autoridade sira seluk nian.

Hare-ba prosediamentu legal, tribunal mak iha kompetensia tomak ba kazu Maternus, laos kompetensia Governu ou Prezidente da Republika.

Alende ne’e, akuzasaun ba Maternus hakerek mos iha konstituisaun RDTL artigo 160 krime boot sira haktuir katak, hahalok sira ne’ebe halo husi loron 25 Abril tinan 1974 too loron 31 Dezembru tinan 1999, ne’ebe konsidera nudar krime hasoru umanidade, jenosidiu ka funu nian, nia prosedimentu kriminal tenki halao iha tribunal nasional ka internasional sira.

Artigo 163 konstitusional organizasaun judisial iha tempu leet, iha versiklu 1) esplika instansia judisial koletivu ne’ebe iha TL, ne’ebe juiz nasional no internasional sira integra, ho kompetensia atu halo julgamentu ba krime boot sira ne’ebe ema halo husi 1 Janeiru too 25 Outubru 1999 halao nafatin ba tempu ne’ebe presiza duni atu remata prosesu sira ne’ebe halo hela investigasaun ba. Versiklu 2) organizasaun judisiario ne’ebe iha TL laran bainhira lei inan ne’e tama vigor sei lao nafatin too wainhira judisiario foun hari no hahu nia knaar.

Tuir esplikasaun konstituisaun artigo 160 no artigo 163, Tribunal Distrital Suai iha kompetensia tomak halao julgamentu ba Maternus Bere.

Maibe iha deklarasaun Prezidente da Republika, Jose Ramos Horta foo kompetensia ba tribunal Indonezia hodi halo julgamentu ba Maternus, tanba sistema justica inklui estadu tomak iha TL seidauk forte, “ dehan Horta.

“Ita laos haluhan justisa, hau hakarak hateten justisa Indonezia mak halo ba sira nia ema laos ita ou komunidade internasional mak halo justisa. Kuandu ita halo problema ruma iha ne’e, ita hakarak justisa ne’e halo deit iha ne’e bolu ema husi tribunal internasional mak mai halo justisa, ”dehan nia ba jornalista sira, sesta (04/09) iha Palacio Presidensial Nicolao Lobato – Dili.

Alende ne’e, desizaun hodi muda Maternus Bere husi komarka Becora ba iha embaixada Indonezia Farol – Dili, hodi hein prosesu deportasaun ou Maternus agora dadaun iha ona Indonezia hanesan desizaun politika.

Ho desizaun politika ne’e, Prezidente Tribunal de Rekursu Claudio de Jesus Ximenes hateten, tuir kodigu penal TL artigu 245 no.1 esplika, se-mak, ho meiu illegal, hasai ema ne’ebe tuir lei lakon tiha ona nia liberdade husi kadeia ka fo tulun ba ema refere atu halai sai husi prizaun, sei hetan pena komarka tinan 2 to’o tinan 6.

Claudio Ximenes haktuir, konstitusaun RDTL defini TL hanesan estadu de direitu demokratiku, entaun estadu ne’ebe lao tuir lei no tuir prinsipiu demokratiku.

Ho deklarasaun Prezidente TR Claudio Ximenes, Primeiru Ministru Xanana Gusmão dehan prontu simu kastigo no Ministra da Justica Lucia Lobato mos hateten, prontu atu hatan ba reprejentante povo iha uma fukun Parlamentu Nasional.

“Hau simu desizaun ne’e, tanba hau duni mak haruka, naran sentensa husi tribunal to’o ona, hau simu ona, sei kontinua ba kumpri kedas sentensa iha Bekora, “ dehan PM Xanana ba jornalista sira, kinta (10/09) hafoin remata hasoru malu ho PR Horta.

Lucia Lobato haktuir katak, situasaun ruma ne’ebe presiza hola desizaun politika hodi hare liu ba interese estadu tomak, Prezidente Republika nudar Xefi Estadu iha dalan atu hola desizaun.
“Hau membru governu ida, hau iha hau nia Xefi, hau nia Xefi mos iha nia Xefi tan, hakarak ka lakohi Prezidente Republika reprejenta estadu tomak, povu mak hili nia liu husi eleisaun ida,” katak Lucia.

Loos duni, iha konstituisaun RDTL artigo 85 koalia kompetensia xefi do estadu iha alinea i) hateten, rona tuir governu, atu foo perdaun ka hamenus kastigo.

Atu foo perdaun ka hamenus kastigo ba arguido sira, bainhira arguido ne’e simu ona kastigo no kumpri ona kastigo sorin balun, hahalok diak durante simu kastigo iha komarka. Hirak ne’e mak arguido sira iha direitu atu hetan perdaun hodi simu kastigo sorin balun deit.

Dalan loos ne’ebe Prezidente da Republika foti ona mak foo perdaun ba eis milisia grupu Alfa husi distritu Lautem Joni Marques ne’ebe hetan mos akuzasaun halo krime kontra umanidade iha tinan 1999, ne’ebe hamate madres no jornalista Indonezia nian ida iha distritu Lautem depois resultadu referendum.

Perdaun ne’ebe Joni Marques hetan tanba kumpri ona kastigo sorin balun iha komarka Bekora.
Lei inan TL iha artigo 29, versiklu 3) hateten, iha RDTL laiha kastigo nudar mate-kotu. Iha artigo 32 versiklu 1) mos haktuir, iha RDTL laiha prizaun perpetua, laiha mos pena no medida seguransa nian ho durasaun rohan laek eh ladauk defini lo-loos.

Mesmo, Maternus sei la-hetan kastigo rohan laek no seidauk kumpri desizaun Tribunal Distrital Suai ho kumpletu, maibe TL foo ona perdaun tanba deit presaun husi Ministru Negosio Estranjeiru Indonezia nian Hassan Wirajuda.

Deputadu Vital dos Santos husi bankada Partido Democratiko hateten, presaun ne’ebe TL hetan mak, MNE Indonezia Hassan Wirajuda sei la-partisipa selebrasaun tinan 10 loron konsulta popular iha 30 Agustu liu ba nomos presaun seluk mak sei kria instabilidade iha area fronteira.

“Hau sente prekupasaun Ministru Negosiu Estranjeiru Indonezia Hassan Wirajuda ne’e normal, laos hanesan presaun, “ dehan Ministru Negosiu Estranjeiru TL, Zacarias Albano da Costa.

Publiku seidauk hatene klaru kona-ba presaun ida oinsa mak Prezidente da Republika hetan husi Hassan Wirajuda, tanba Ramos Horta rasik seidauk halo esklaresementu offisial ida ba nasaun.

Kuandu presaun ne’e iha duni husi Indonezia, todan ba TL, tanba maizumenus pursentu 80 nesesidade baziku no nesesidade infrastrutura, TL sei depende husi Indonezia.

“Nesesidade baziku ita sei depende makas husi Indonezia, susar ba ita nian nain ulun sira wainhira hetan presaun husi Indonezia, “ dehan Juliana de Jesus ne’ebe sosa sasan iha loja Audian atu faan fali iha Kios.

Todan seluk mak estudante Timor-oan ne’ebe foti programa Strata-1 no funsionario publiku balun kontinua estudu ba programa mastradu iha universidade Indonezia.

“Tuir lei inan Timor Leste, Prezidente da Republika no Xefi do Governu laiha duni kompetensia atu liberta eis milisia Laksaur Maternus, maibe atu oinsa mos diak ba ami estudante ne’ebe estudu iha Indonezia, “ katak Tito Lopes ne’ebe estuda direitu ba programa mastradu iha Universidade Undana Kupaun.

Laos ne’e deit, tanba deit lingua Malaiu, Timor-oan sira ne’ebe servisu iha Organizasaun Naun Govermental no funsionariu publiku sempre hakarak hetan formasaun ou treinamentu iha Indonezia.

“Tanba deit fasil atu koalia lian Indonezia, hau sempre hakarak atu hetan oportunidade treinamentu iha Indonezia, “ tenik Izalde Santana nudar funsionariu publiku ida.

Seluk fali, sira ne’ebe hela iha area fronteira hanesan distritu Enclave Oecusse tanba deit kultura no lingua, difisil atu haketak ho Indonezia, liliu Kefamenanu.

“Bainhira buat ruma ne’ebe ami persiza iha kios Oecusse laiha, ami sempre hakat ba sosa iha Kefa. Alende ne’e, balada husi Kefa no Oecusse sempre lao ba mai, “ dehan Domingas da Costa, populasaun Oecusse ne’ebe hela iha Dili.

Hare ba kestaun hirak ne’e, estudante Universidade Nasional Timor Lorosa’e Martinho Baptista haktuir, lo-loos ita nian nain ulun sira, liliu orgaun soberano sira oinsa tuur hamutuk hodi buka solusaun ba problema ne’e, nune’e labele mosu krise inkonstitusional hanesan deklarasaun Sekretariu Jeral Partidu Fretilin Mari Alkatiri, “ katak Baptista.

Situasaun hodi husik Maternus Bere, prekupasaun laos mosu deit iha rai laran. Iha loron 2 fulan Setembru foin lalais ne’e, PR Horta simu karta prekupasaun ida husi Navanethem Pillay Komisariu Altu ba Direitus Umanos Nasoens Unidas (ONCHR).

Iha karta ne’e, Navanethem Pillay apresia governu TL harí relasaun ne’ebe saudavel ho Indonezia no simu progresu ne’ebe halo ona.

Pillay hateten, lo-loos governu labele koko atu ses husi obrigasaun internasional sira hodi naran koperasaun bilateral.

Tanba deit, pozisaun firmi husi Organizasaun Nasoens Unidas katak, laiha amnestia ka impunidade ba krime seriu hanesan krime funu, krime hasoru umanidade no jenosida, Navanethem Pillay iha nia karta hakarak hetan klarifikasaun detalladu kona-ba sirkunstansia husi desizaun ne’ebe TL foti hodi liberta Maternus Bere.

Ita Hein! Saida mak Prezidente Jose Ramos Horta no Primeiru Ministru Xanana Gusmão sei koalia bainhira asuntu Maternus Bere mosu iha enkontru asembleia jeral Nasoens Unidas iha tempu besik, iha Nova Iorke. (*)

No comments: