Sunday, September 7, 2008

Deklarasaun Lao Hamutuk



Iha Benefisio Maibe Laos Agora
DILI –
Peskizador husi Organizasaun Naun Govermental Lao Hamutuk Viriato D.C. Séac hateten, posibilidade pipeline dada mai iha Timor Leste tanba benefisio iha parte ekonomia maibe presiza tempo ida naruk, “ dehan nia, foin lalais ne'e.

Tuir nia, benefisio ekonomia mak wainhira fabrika LNG (Liquefied Natural Gas-red) loke, foo servisu ba Timor-oan kuandu hotel no restaurante harí ona.

Maibe nia realsa, tuir estudu nebe Lao Hamutuk produs, TL presiza tempo tinan 10 ou 15 atu prepara rekursu humano, tanba kuandu fabrika ne’e mak loke iha tempo agora no ema estranjeiru mak kaer servisu, sei hamosu problema sosial no kultura iha rai laran, “ Viriato esplika.

Nia esplika, risku nebe sei mosu wainhira pipeline dada mai iha TL tuir estudu Lao Hamutuk mak hanesan; TL sei depende makas liu ba mina no gas, sei mosu degradasaun ambiental iha parte Lore, distritu Lautem area parke nasional Nino Konis Santana.

Risku seluk mak, sei hamosu enclave signifika katak, la foo benefisio ba populasaun lokal tanba sei izola husi area nebe besik industria, sei hamosu mos violasaun direitus humanos wainhira komunidade kontra desizaun governu.

Violasaun direitus humanos, nia haktuir ho ezemplu iha Weste Papua fabrika ke osan mean, wainhira populasaun fatin neba kontra, governu hatun TNI (Forsa Nasional Indonezia nian-red).

Tuir nia, la loos kuando fabrika LNG loke, sei foo servisu ba ema Timor-oan barak tanba estudu komparativa nebe Lao Hamutuk halo ho fabrika LNG iha Darwin Australia no Norwegia, ema naton deit mak servisu iha fabrika refere.

Nia mos realsa, ho planu governu dada pipeline mai TL, Lao Hamutuk mos rekere rekomendasaun hanesan presiza iha instituisaun relevante ruma wainhira lei implementa bele ajuda Timor-oan servisu iha neba (industria LNG-red).

Viriato hatutan, estudu ne’e halao iha krize 2006 no metodu nebe uza mak survey no halo intervista ba komunidade nebe hela besik iha area hanesan distritu Lautem parte Lore, Beaço iha Vikeke, Manufahi-Betano.
Area hirak ne’e, nia haktuir hanesan fatin identifikado husi governu konaba posibilidade pipeline dada mai iha TL.

Estudu ne’e Lao Hamutuk halo ona sosializasaun liu husi dalan workshop nebe hetan partisipasaun husi autoridade lokal, reprejentante feto, juventude no komunidade fatin identifikado, “ katak nia.

Nia informa katak, reasaun husi komunidade konaba sosializasaun ne’e hanesan informasaun foun ida tanba durante ne’e sirkula deit iha Dili laran.

Aleinde ne’e, tuir nia, ho informasaun bazeia ba faktus tuir komparasaun nebe Lao Hamutuk halo ho nasaun seluk, hein katak oin-nusa komunidade bele deside rasik bazeia ba interese. Karik governu mos sei hatoo ekipa sosializasaun ba ekipa task force LNG, “ dehan tan Viriato.

Nia hateten tan, planu governu konaba pipeline dada mai iha Timor, atu foti desizaun depende ba governu TL, Australia no kompania nebe kaer operador hanesan Wood Side.

Nia mos agradece tanba, programa governu oferese bolsa estudu ba estudante Timor-oan atu estuda petronas iha rai liur hanesan parte ida husi rekomendasaun Lao Hamutuk hodi prepara rekursu humano iha futuru. (Timor Post)