Wednesday, August 20, 2008

Loron Falintil Ba-Dala 33





Atividade loron Falintil ba-dala 33 iha 2008. Foto TP/Mario Jhonny

Loron Falintil, Balun Sei Triste
DILI –
Eis veteranos balun sei triste iha loron Falintil ba-dala 33 nebe komemora iha Palacio do Governo, kuarta, (20/08/2008). Balun husu ukun nain sira kria unidade no paz iha Timor Leste nomos aselera prosesu pensaun ba veteranos.

Domingos Fernandes eis Falintil rejiaun IV ho lian todan hateten, “hau sente triste, hakarak repete fila fali deit kontente oituan deit, triste mak barak tanba maluk barak mak mate no familia kuaze uma laran mate, too agora la-hatene paradeiru iha nebe, “ nia salienta.

Fernandes nebe agora hela iha Lahane Oriental ne’e husu ba governu atu tau matan ba oan-kiak no feto faluk sira.
Eis Falintil Ernesto Dudu hateten, loron Falintil tinan ne’e hanesan loron diak ba ukun nain sira atu kaer nasaun ne’e sai metin.

“Loron Falintil hanesan loron ida nebe TL hatudu ba mundu katak, Falintil mak moris iha Timor laran hodi hatudu nia hanoin konaba ukun-an. Agora TL ukun-an ona, husu ba doben ukun nain sira atu iha unidade no fiar ida metin ba malu hodi kaer nasaun ne’e metin para labele nakdoko, “ Dudu haktuir.

Konaba pensaun ba veteranos sira, tuir nia, presiza kria lei ida para veteranos hot-hotu hetan direitu ida hanesan tanba veteranos laos ema ida deit maibe iha kiik no boot, ferik no katuas, “ nia realsa.

Basilio Mariano, 64 nudar Xefi Suco Audian husu ba governu atu aselera lalais prosesu selu pensaun ba eis Falintil.

“Husu ba Governu, Parlamentu Nasional, atu labele koalia no promete deit, maibe importante mak halo tuir promesa nebe hatoo ona, “ katak nia.

Francisco Ximenes tinan 48 hela iha Kuluhun hanesan reprejentante familia eis Falintil husu mos ba ukun nain sira atu foo liman ba malu para servi nasaun.

Sorin seluk, Filipe Ramos hela iha Kintal Boot hateten, “ hau nia hanoin loron Falintil tinan ne’e lao diak tebes. Lia menon ba governu atu hare vida veteranos iha futuru, “ nia husu.

Cerimonia dada bandeira iha loron Falintil ba tinan ne’e halao iha Palacio do Governu, hetan partisipasaun husi membru governu, membru parlamentu nasional, embaixador, korpus diplomatik, konvidadus nomos populasaun maizumenus rihun ida resin. (Timor Post)

Pipe Line


Dada Pipeline Mai TL,
Alfredo Pires : Lalika Hakfodak Ho Rekusu Humano
DILI –
Tuir governu nia estratejia wainhira pipeline mai duni iha Timor Leste no industria loke ona, pursentu 70 Timor-oan mak sei kaer, “ dehan Sekretario de Estado do Rekursu Naturais Alfredo Pires, kuarta (20/08/2008).

“Lalika hakfodak konaba rekursu humano, tanba ami ba hare ona LNG iha Malazia laiha ema estranjeiru, mesak rai nain deit. Ne’e animo makas los katak Timor-oan mos bele, falta deit treinamentu no bolsa estudu, “ katak nia, hafoin partisipa cerimonia komemorasaun loron Falintil ba-dala 33 iha Palacio do Governu.
Nia mos hateten, rekursu humano buat ida lori tempu oituan, maibe iha programa atu rejolve. Hanesan wainhira ita presiza makas ita bele lori expertu sira husi liur atu kaer parte ida ne’e.
“Tuir governu nia stratejia wainhira pipeline mai duni iha TL, no industria loke ona, pursentu 70 Timor-oan mak sei kaer, “ nia garante.
Alfredo Pires realsa, se-aban pipeline mai, la-signifika aban kedas maibe lori prosesu.
Nia rekonhese, fabrika LNG laos presiza tinan ida ou rua maibe bele too tinan 40, entaun hare ba tinan lima ne’e kiik hela.
Wainhira estudu konaba posibilidade pipeline dada mai TL remata, nia esplika katak, ita sei halo estudu klean liu tan iha tinan ida ou rua konaba oinsa fabrika loke iha TL, no wainhira hari fabrika mos presiza tan estudu iha tinan balun nia laran, tanba ne’e tinan haat laos prosesu hari fabrika deit, “ afirma nia.

“Hakarak hateten dala ida tan katak, lalika hakfodak ho rekursu humano, agora ita iha autoridade nasional petrolio, bainhira ema barak dehan katak entrega ba Timor nia liman, semana rua sei monu kumpletu. Maibe agora fulan lima ona, direitur, prezidente Timor-oan, hirak ne’e lao ema mos rekonhese ona ita nia kapasidade. Ida ne’e hanesan foin komesa deit, “ nia reafirma tan.

Nia mos informa, estudu nebe halao dadaun sei remata fulan ikus tinan 2008 maibe foin lalais ne’e Ro nebe atu halo mapa iha tasi okos Suai hetan problema tanba soke buat ida no sai husi tasi. Horseik (tersa,19/08/2008) tama fali ba tasi maibe ladun diak entaun Ro ne’e lori ba Kupaun no Ro foun mak mai fali hodi kontinua estudu.

Pires mos haktuir, rejultadu preliminaria ba estudu pipeline positivo, tanba TL mos ohin loron iha osan atu sosa experto atu halo estudu.

Interese TL dada pipeline bazeia prinsipiu mak wainhira hare minarai laos hare deit ba osan, maibe dezenvolvimentu boot ida hanesan agrikultura, kampu servisu nebe relasiona ho dezenvolvimentu nasional, maibe akordo nebe asina ona tenki akomoda, “ Pires salienta. (Timor Post)