Tuesday, September 16, 2008

GRADUASAUN


Tinan Ne’e, UNTL Sei Halao Graduasaun
DILI –
Depois hetan akreditasaun, tuir planu iha fulan Novembru ou Dezembru tinan ne’e, Universidade Nacional Timor Lorosa’e sei halao graduasaun, “ dehan Reitor UNTL Benjamin de Araujo Corte e Real, foin lalais ne’e iha Delta Nova-Komoro.


Nia hateten, lo-los UNTL halao ona graduasaun iha fulan Maio liu ba, maibe tanba hein prosesu akreditasaun mak foin trasa planu refere.

“Maibe planu ne’e, sei hatoo ba iha Ministeriu Edukasaun atu fó hanoin, mesmo UNTL iha automia kampus. Diak liu buat boot hanesan graduasaun ne’e tenki koordena ho ministeriu, “ katak Benjamin Corte e Real.

Reitor ne’e reafirma, prosesu graduasaun presiza duni halao iha tinan ne’e tanba ema barak mak hakarak kontinua estudu, sira seluk hakarak eleba funsaun iha funsionario publika, sira barak mak hakarak hatama aplikasaun ba servisu wainhira kriteria simu ema S1, maibe S1 ona mak seidauk hetan diploma.

Nia mos hateten, problema ne’ebe nia mensiona ministru edukasaun hatene maibe foo hatene ba UNTL atu hein lai prosesu akreditasaun para bele foo valor liu ba ema ne’ebe mak kaer diploma.

Nia foo ezemplu, graduasaun dahuluk, reitor ho ministru mak asina, ida ne’e ladun fo imajem diak.
“Entretantu, tuir fali mai hau mesak mak asina nudar reitor, statuto internasionalmente rekonhese tanba hetan ona akreditasaun tanba ne’e fó liberdade no oportunidade boot liu ba sira ne’ebe mak sei kaer diploma ne’e, “ dehan nia.

Nudar Reitor, nia mos seidauk hatene klaru numeru ne’ebe rejistu ona tanba prosesu rejistu sei halao iha fakuldade ida-idak. (ita/Timor Post)

Transferensia Estudante

UNTL Iha Planu Simu Estudante Husi UNIMAR no UCM
DILI –
Reitor Universidade Nacional Timor Lorosa’e Benjamin de Araujo Corte e Real, foin lalais ne’e iha Delta Nova – Komoro hateten katak, UNTL iha planu simu estudante transferensia husi Universidade Dom Martinho no Universidade Comunidade Matebian.

Nia hateten tan, plataforma husi kriteria nebe UNTL trasa mak hanesan, estudante hirak ne’e tenki iha diploma eskola ensino secundaria (SLTA), ijasah persamaan, hatama mos valor disiplina akademika (transkrip nilai-red), tuir test no ikus tama iha fase kontak akademika durante fulan tolu.

“Kontak akademika hanesan prosesu detekta estudante sira nian konhesementu tuir disiplina ne’ebe halao ona iha UNIMAR ho UCM, hafoin UNTL halo komparasaun, disiplina hirak ne’e UNTL rekonhese ou lae, “ nia esplika.

Nia mos hatutan, iha prosesu kontak akademika mak identifika estudante balun seidauk iha nivel maturidade konaba disiplina, entaun UNTL sei hatun semester balun tanba transferensia ne’e laos horizontal relasiona ho statuto UNIMAR, UCM ho UNTL la-hanesan.

Planu hirak ne’e, nia konfesa katak, UNTL reuni ona ho strutura maibe seidauk hatuur iha surat. Wainhira remata hatuur ona iha surat, sei hatoo ba diresaun ensino superior ministeriu edukasaun, “ katak nia.

Kriteria ne’ebe UNTL trasa parte ida hadok-an husi problema para labele mosu hanoin katak, sei UNTL simu estudante sira ne’ebe universidade taka ona, entaun la-presiza mos iha masa percobaan ba universidade sira nebe seidauk hetan akreditasaun, “ Benjamin haktuir.

Reitor UNTL ne’e hateten tan, kriteria hirak ne’e atu oin-nusa ministeriu edukasaun bele defende-an katak, universidade sira seluk sei iha masa percobaan.

“Kriteria ne’e, kompara ho jogo futebol; iha lakon, impata no manan, sei wainhira lakon ne’e hanesan ho manan, entaun impata mos hakarak liu ida lakon ne’e, “ nia haktuir ho ezemplu.

Transferensia estudante ne’ebe foti Fakuldade Direitu, nia dehan katak, defisil UNTL atu simu, relasiona Fakuldade Direitu iha UNTL uza lingua Portugues no tinan ne’e hanesan tinan matrikulasi ba fakuldade refere.

UNTL sei simu deit estudante transferensia ne’ebe prense kriteria. Tanba prosesu iha ministeriu edukasaun lao neneik, entaun UNTL mos lakohi atu halo lalais prosesu. Tanba problema ne’e ministeriu edukasaun foo hatene ona, UNTL hakarak kolabora maibe lakohi mos lakon ho kualidade, “ Reitor UNTL ne’e reafirma tenik.

Nia mos konfesa, prosesu akreditasaun ne’e UNTL seidauk implementa didiak. Tanba ne’e planu UNTL atu simu estudante transferensia iha inisiu tinan 2009.

Benjamin Corte e Real konfesa mos katak, kestaun ne’e Ministru Edukasaun João Cancio foo sai iha media hanesan dez-intedementu entre ministeriu ho UNTL tanba laiha komunikasaun, maibe sira hasoru malu ona, no UNTL hatoo prekupasaun atu loke odamatan no fó oportinidade.
UNTL Sei Hasoru Dezafiu

Biban seluk, Corte e Real mos konfesa mos katak, tinan akademika 2008 no 2009 UNTL sei hasoru dezafiu tanba simu numeru estudante ne’ebe boot kompara ho tinan kotuk. Alende ne’e, dosente barak mak sai ba estranjeiru hodi kumpleta akademiko iha nivel edukasaun S2 no S3.

Maibe, nia fiar katak, UNTL sei bele rezolve numeru dosente hodi halo rekrutamentu ba dosente kontratu tanba iha budget, “ nia realsa.

Nia mos mensiona, posibilidade UNTL halao atividade akademika iha kalan, maibe fator tolu nebe UNTL presiza mak eletrisidade labele mate, transporte publiku hanesan mikrolet, taksi bele halai nafatin iha kalan nomos seguransa husi parte polisia. Hirak ne’e, tuir nia hanoin, boot liu UNTL nia kapasidade atu rezolve. (Timor Post)

Tuesday, September 9, 2008

Labarik Iha Kampu Deslokado

ONG Plan : Tanba Falta Atensaun
DILI – Problema nebe Organizasaun Naun Govermental Plan hasoru ba labarik sira nebe hela iha kampu deslokado mak falta atensaun husi inan no aman sira, “ dehan Filipe Hendrique nudar Fasilitador ba Komunidade.

“Problema nebe ami hasoru mak, inan no aman ladun tau matan, husik sira (labarik-red) halimar mesak. Hirak ne’e tanba problema ekonomia, inan no aman fahe malu, “ Hendrique haktuir.

Kazu seluk nebe Plan hasoru iha kampu deslokado, Fasilitador ONG Plan hatutan katak, violensia ba labarik sira, inan no aman sira sei uza maneira violensia hodi eduka labarik, seidauk iha planeamentu familia nebe diak, tentativa violasaun seksual ba labarik feto, mal-nutrisaun, tentativa trafiku humano ba labarik.

Ho problema nebe ne’e, Filipe Hendrique hateten, Plan halo advokasia ba inan no aman sira atu oin-nusa bele maneiza familia, proteje labarik sira atu hetan direitu ba halimar, eskola no seluk tan.

Atu proteje labarik sira, ONG Plan kria mos fatin halimar ba labarik sira fasilita ho material. Alende ne’e, Plan mos iha biblioteka haleu hodi fahe livru sira ba labarik sira iha kampu deslokado. (Timor Post)

Sunday, September 7, 2008

Deklarasaun Lao Hamutuk



Iha Benefisio Maibe Laos Agora
DILI –
Peskizador husi Organizasaun Naun Govermental Lao Hamutuk Viriato D.C. Séac hateten, posibilidade pipeline dada mai iha Timor Leste tanba benefisio iha parte ekonomia maibe presiza tempo ida naruk, “ dehan nia, foin lalais ne'e.

Tuir nia, benefisio ekonomia mak wainhira fabrika LNG (Liquefied Natural Gas-red) loke, foo servisu ba Timor-oan kuandu hotel no restaurante harí ona.

Maibe nia realsa, tuir estudu nebe Lao Hamutuk produs, TL presiza tempo tinan 10 ou 15 atu prepara rekursu humano, tanba kuandu fabrika ne’e mak loke iha tempo agora no ema estranjeiru mak kaer servisu, sei hamosu problema sosial no kultura iha rai laran, “ Viriato esplika.

Nia esplika, risku nebe sei mosu wainhira pipeline dada mai iha TL tuir estudu Lao Hamutuk mak hanesan; TL sei depende makas liu ba mina no gas, sei mosu degradasaun ambiental iha parte Lore, distritu Lautem area parke nasional Nino Konis Santana.

Risku seluk mak, sei hamosu enclave signifika katak, la foo benefisio ba populasaun lokal tanba sei izola husi area nebe besik industria, sei hamosu mos violasaun direitus humanos wainhira komunidade kontra desizaun governu.

Violasaun direitus humanos, nia haktuir ho ezemplu iha Weste Papua fabrika ke osan mean, wainhira populasaun fatin neba kontra, governu hatun TNI (Forsa Nasional Indonezia nian-red).

Tuir nia, la loos kuando fabrika LNG loke, sei foo servisu ba ema Timor-oan barak tanba estudu komparativa nebe Lao Hamutuk halo ho fabrika LNG iha Darwin Australia no Norwegia, ema naton deit mak servisu iha fabrika refere.

Nia mos realsa, ho planu governu dada pipeline mai TL, Lao Hamutuk mos rekere rekomendasaun hanesan presiza iha instituisaun relevante ruma wainhira lei implementa bele ajuda Timor-oan servisu iha neba (industria LNG-red).

Viriato hatutan, estudu ne’e halao iha krize 2006 no metodu nebe uza mak survey no halo intervista ba komunidade nebe hela besik iha area hanesan distritu Lautem parte Lore, Beaço iha Vikeke, Manufahi-Betano.
Area hirak ne’e, nia haktuir hanesan fatin identifikado husi governu konaba posibilidade pipeline dada mai iha TL.

Estudu ne’e Lao Hamutuk halo ona sosializasaun liu husi dalan workshop nebe hetan partisipasaun husi autoridade lokal, reprejentante feto, juventude no komunidade fatin identifikado, “ katak nia.

Nia informa katak, reasaun husi komunidade konaba sosializasaun ne’e hanesan informasaun foun ida tanba durante ne’e sirkula deit iha Dili laran.

Aleinde ne’e, tuir nia, ho informasaun bazeia ba faktus tuir komparasaun nebe Lao Hamutuk halo ho nasaun seluk, hein katak oin-nusa komunidade bele deside rasik bazeia ba interese. Karik governu mos sei hatoo ekipa sosializasaun ba ekipa task force LNG, “ dehan tan Viriato.

Nia hateten tan, planu governu konaba pipeline dada mai iha Timor, atu foti desizaun depende ba governu TL, Australia no kompania nebe kaer operador hanesan Wood Side.

Nia mos agradece tanba, programa governu oferese bolsa estudu ba estudante Timor-oan atu estuda petronas iha rai liur hanesan parte ida husi rekomendasaun Lao Hamutuk hodi prepara rekursu humano iha futuru. (Timor Post)

Sunday, August 31, 2008

Hanoin Hikas Loron Konsulta Popular





Loron Konsulta Popular Dala 9,
Dezenvolvimentu Mak Honra ba Sofrementu Povu
DILI -
Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmao hateten katak, oras to’o ona Timor Leste dezenvolve-an hodi nune’e bele foo honra ba terus no sofrementu nebe mak povu tomak infrenta durante tempu okupasaun Indonesia.

Liu husi deskursu ba selebrasaun loron konsulta popular ka feira do povu iha Merkadu Lama, PM Xanana dehan, tinan 9 kotuk ba povu Timor Leste tomak ho aten barani determina ninia futuru ba ukun rasik-an.

Oras ne’e, nia hatutan, governu iha obrigasaun ida atu kria kondisaun hotu-hotu atu Timor-oan dezenvolve nia kbiit.

“Ida ne’e mak espiritu feira ida ne’e, hodi ita dudu malu, hodi ita husu ba malu saida mak iha tinan 9 kotuk ba ita hakarak,” dehan PM Xanana iha feira du povu, foin lalais ne’e.

“Nudar xefe governu, hau hakarak dehan ba povu tomak katak, oras to’o ona atu ita ukun an ho diak,” PM Xanana hatutan.

PM Xanana haktuir liutan katak, hafoin krize 2006, Timor-oan tomak hahu dadauk ona mentalidade foun ida, mentalidade hodi buka dalan atu hetan dame.

“Ita buka dame iha ukun-an nia laran, ita buka dalan tu’ur hamutuk hodi rejolve problema hodi nune’e bele hakat ba oin,” katak xefe governu ne’e.

PM haktuir, povu tomak bele fiar ba governu AMP katak agora ba oin governu sei dudu, sei fo hakat bo’ot atu dezenvolve rai TL husi pasus nebe firmi ka metin.

“So dezenvolvimentu povu ida ne’e ninia mak fo honra ba terus hotu-hotu nebe povu ida ne’e liu i governu ida ne’e, bele fiar, sei halo buat hotu-hotu atu realiza buat sira ne’e,” promesa PM Xanana.

Ba loron konsulta popular 30 Agustu, Xanana dehan katak, loron ne’e sai loron istoriku no loron bo’ot teb-tebes ba Timor Leste, tanba iha loron ne’e povu tomak kaer pregu, lapis no lapizera tu’u hodi hetan liberdade ida ne’e.

“Governu ida ne’e sei la husik monu hili nebe povu tomak halo tiha ona iha tinan 9 kotuk ba,” nia promete.

Agora, nia haktuir tan, povu tomak tenki tu’ur hakmatek hodi dezenvolve rai doben ida ne’e. “Neneik mais tenki ba nafatin,” espera nia.

Xanana hatutan, knar governu nian mak atu hatudu dalan ba povu tomak katak oras to’o ona duni atu hadia ita nia rai no hadi povu nia moris.

Atu selebra loron konsulta popular durante semana ida nia laran halo mos expozisaun nebe hetan partisipasaun husi komunidade sira husi Distritu no Sub Distritu.

Aleinde ne’e hetan mos partisipasaun husi ministeriu hanesan, ministeriu negosiu estranjeiru, saude, agrikultura, turismu no seluk tan, i expozisaun ne’e hetan partisipasaun husi emprejariu lokal no internasional balun. (Timor Post/gin)

Thursday, August 21, 2008

Lensa Foto Media Awards TL 2008











Media Awards Timor Leste 2008 nebe halao iha salaun Delta-Nova Komoro, sabado (26/Jullu/200). Foto : ICFJ/Mario Jhonny/Joao Vaz

Wednesday, August 20, 2008

Loron Falintil Ba-Dala 33





Atividade loron Falintil ba-dala 33 iha 2008. Foto TP/Mario Jhonny

Loron Falintil, Balun Sei Triste
DILI –
Eis veteranos balun sei triste iha loron Falintil ba-dala 33 nebe komemora iha Palacio do Governo, kuarta, (20/08/2008). Balun husu ukun nain sira kria unidade no paz iha Timor Leste nomos aselera prosesu pensaun ba veteranos.

Domingos Fernandes eis Falintil rejiaun IV ho lian todan hateten, “hau sente triste, hakarak repete fila fali deit kontente oituan deit, triste mak barak tanba maluk barak mak mate no familia kuaze uma laran mate, too agora la-hatene paradeiru iha nebe, “ nia salienta.

Fernandes nebe agora hela iha Lahane Oriental ne’e husu ba governu atu tau matan ba oan-kiak no feto faluk sira.
Eis Falintil Ernesto Dudu hateten, loron Falintil tinan ne’e hanesan loron diak ba ukun nain sira atu kaer nasaun ne’e sai metin.

“Loron Falintil hanesan loron ida nebe TL hatudu ba mundu katak, Falintil mak moris iha Timor laran hodi hatudu nia hanoin konaba ukun-an. Agora TL ukun-an ona, husu ba doben ukun nain sira atu iha unidade no fiar ida metin ba malu hodi kaer nasaun ne’e metin para labele nakdoko, “ Dudu haktuir.

Konaba pensaun ba veteranos sira, tuir nia, presiza kria lei ida para veteranos hot-hotu hetan direitu ida hanesan tanba veteranos laos ema ida deit maibe iha kiik no boot, ferik no katuas, “ nia realsa.

Basilio Mariano, 64 nudar Xefi Suco Audian husu ba governu atu aselera lalais prosesu selu pensaun ba eis Falintil.

“Husu ba Governu, Parlamentu Nasional, atu labele koalia no promete deit, maibe importante mak halo tuir promesa nebe hatoo ona, “ katak nia.

Francisco Ximenes tinan 48 hela iha Kuluhun hanesan reprejentante familia eis Falintil husu mos ba ukun nain sira atu foo liman ba malu para servi nasaun.

Sorin seluk, Filipe Ramos hela iha Kintal Boot hateten, “ hau nia hanoin loron Falintil tinan ne’e lao diak tebes. Lia menon ba governu atu hare vida veteranos iha futuru, “ nia husu.

Cerimonia dada bandeira iha loron Falintil ba tinan ne’e halao iha Palacio do Governu, hetan partisipasaun husi membru governu, membru parlamentu nasional, embaixador, korpus diplomatik, konvidadus nomos populasaun maizumenus rihun ida resin. (Timor Post)

Pipe Line


Dada Pipeline Mai TL,
Alfredo Pires : Lalika Hakfodak Ho Rekusu Humano
DILI –
Tuir governu nia estratejia wainhira pipeline mai duni iha Timor Leste no industria loke ona, pursentu 70 Timor-oan mak sei kaer, “ dehan Sekretario de Estado do Rekursu Naturais Alfredo Pires, kuarta (20/08/2008).

“Lalika hakfodak konaba rekursu humano, tanba ami ba hare ona LNG iha Malazia laiha ema estranjeiru, mesak rai nain deit. Ne’e animo makas los katak Timor-oan mos bele, falta deit treinamentu no bolsa estudu, “ katak nia, hafoin partisipa cerimonia komemorasaun loron Falintil ba-dala 33 iha Palacio do Governu.
Nia mos hateten, rekursu humano buat ida lori tempu oituan, maibe iha programa atu rejolve. Hanesan wainhira ita presiza makas ita bele lori expertu sira husi liur atu kaer parte ida ne’e.
“Tuir governu nia stratejia wainhira pipeline mai duni iha TL, no industria loke ona, pursentu 70 Timor-oan mak sei kaer, “ nia garante.
Alfredo Pires realsa, se-aban pipeline mai, la-signifika aban kedas maibe lori prosesu.
Nia rekonhese, fabrika LNG laos presiza tinan ida ou rua maibe bele too tinan 40, entaun hare ba tinan lima ne’e kiik hela.
Wainhira estudu konaba posibilidade pipeline dada mai TL remata, nia esplika katak, ita sei halo estudu klean liu tan iha tinan ida ou rua konaba oinsa fabrika loke iha TL, no wainhira hari fabrika mos presiza tan estudu iha tinan balun nia laran, tanba ne’e tinan haat laos prosesu hari fabrika deit, “ afirma nia.

“Hakarak hateten dala ida tan katak, lalika hakfodak ho rekursu humano, agora ita iha autoridade nasional petrolio, bainhira ema barak dehan katak entrega ba Timor nia liman, semana rua sei monu kumpletu. Maibe agora fulan lima ona, direitur, prezidente Timor-oan, hirak ne’e lao ema mos rekonhese ona ita nia kapasidade. Ida ne’e hanesan foin komesa deit, “ nia reafirma tan.

Nia mos informa, estudu nebe halao dadaun sei remata fulan ikus tinan 2008 maibe foin lalais ne’e Ro nebe atu halo mapa iha tasi okos Suai hetan problema tanba soke buat ida no sai husi tasi. Horseik (tersa,19/08/2008) tama fali ba tasi maibe ladun diak entaun Ro ne’e lori ba Kupaun no Ro foun mak mai fali hodi kontinua estudu.

Pires mos haktuir, rejultadu preliminaria ba estudu pipeline positivo, tanba TL mos ohin loron iha osan atu sosa experto atu halo estudu.

Interese TL dada pipeline bazeia prinsipiu mak wainhira hare minarai laos hare deit ba osan, maibe dezenvolvimentu boot ida hanesan agrikultura, kampu servisu nebe relasiona ho dezenvolvimentu nasional, maibe akordo nebe asina ona tenki akomoda, “ Pires salienta. (Timor Post)

Sunday, August 17, 2008

Deklarasaun Parke Nasional

Opior Timor Heleia Muelleri hanesan manu endemik iha Illa Timor
Tasi iha Lore, distritu Lautem area ida husi Parke Nasional

Foto : Bird Life International




“Parke Nasional Ne’e Lulik”
TUTUALA -
Komunidade iha Sub Distritu Tutuala, Distritu Lautem balun, iha mehi ida, oinsa bele hetan servisu no rendementu diak ba produto lokal, kuandu Parke Nasional Nino Konis Santana dezenvolve diak liu tan.

Oin-nusa mehi ne’e sai realidade depende ba ukun nain sira nian politika dezenvolvimentu, maibe realidade nebe agora dadaun akontese mak prekupasaun toos nain balun konaba area protejida.

“Nudar autoridade lokal, hare deklarasaun parke nasional ne’e diak tebtebes. Problema mak ai-laran agora estadu proteje ona, sai problema mak toos nebe komunidade halo dadaun no atu halo fali toos iha nebe, “ kestiona Xefi Aldeia Ihoro, Suco Tutuala, Sub Distritu Tutuala, Distritu Lautem Jose da Costa, foin lalais ne’e.

Tanba ne’e, hanesan autoridade lokal husu ba governu atu oinsa bele oferese fatin balun ba komunidade atu kontinua vida moris hanesan toos nain.

Hatan ba prekupasaun ne’e, Ministru Agrikultrua Floresta no Peska Mariano Assanami Sabino realsa, governu sei la-limite komunidade nia asesu ba iha parke nasional.

“Sistema jestaun nebe uza kategoria prinsipiu cinco iha mundo hotu uza katak, fatin nebe protejida maibe komunidade kontinua iha neba hodi dezenvolve komunidade iha laran, “ Assanami esplika.
Parke nasional Nino Konis Santana rekonesido internasionalmente bazeia ba Konvensaun Nasoens Unidas nian konaba Diversidade Biolojiku, kategoria V areas protejidas paizajen tasi no rai.
Aleinde ne’e, estabelese tuir rezolusaun do governu No.8/2007 no protejidu tuir konstituisaun RDTL, UNCBD, regulamentu UNTAET 19/2000 bandu eksplora no eksporta ai husi Timor, dekretu lei 6/2004 baze jeral konaba rezime legal ba jestaun no regulamentu peska no agrikultura.
Tuir esplikasaun rezolusaun do governu aktu no atividade nebe bandu iha parke mak; a) muda forma rai nian hodi soe no halekar besi tuan, sukata, kareta, rai-henek, ou restu sasan isin seluk ne’ebe nia impaktu la-furak hodi hare ou hafoer rai, anin, be hanesan fakar foer, restu husi sasan organikus no laos organiku, habou sasan aat no sukatas ne’ebe la-fakar ba fatin ne’ebe iha tiha ona, b) soe be restu husi industria ou uma kain nian iha be natural, iha rai leten ou rai laran ne’ebe bele kauza polusaun, c) kua, kaer, ta’a ou foti exemplu ba espesie ai sira ou animal sira iha rai leten ou tasi laran, sira hotu iha protesaun legal iha faze ruma ne’ebe atu bele hadiak ho eksepsaun ba asaun parke nasional nian no ba asaun cientifiku mos sei liu husi autorizaun hanesan, d) atu foti amostra geologika no husi especie zoologicka no botanicka, ne’ebe iha protesaun laran ne’ebe, husi nia natureza, la-halao liu husi atividade agrikula normal.
Esplikasaun seluk husi rezolusaun refere mak e) atu roo liu husi area parke nasional, mesmo navigasaun ne’e diak la-halo aat ou kauza estragos ba ekosistema ida ne’e, f) tipu peska ne’ebe deit iha area husi estreitu Jaco, excepto ba peska subsistencia ho kail, husi ema rai nain ne’ebe hela iha Tutuala.
Estabelesementu lei no rekrutamentu guarda floresta nain neen hodi tau matan ba area protejida, maibe ukun nain nasaun ne’e hanesan Primeiru Ministru Xanana Gusmão, Prezidente Parlamentu Nasional Fernando Lasama de Araujo no ministru agrikultura husu nafatin ba komunidade sira nebe hela besik iha area parke nasional atu iha dever hodi proteje ba oan no bei-oan sira nomos futuru nasaun nia.
“Oan no bei-oan iha distritu Lautem laran mak iha dever liu atu kuidadu valor kultura, sosial no tradisaun, laos tanba tauk lei, guarda floresta, maibe tanba tauk ita nia lulik, tradisaun, bei-ala nia riku nebe husik hela hanesan dever atu kuidadu ba bei-oan sira iha futuru, “ Assanami haktuir.
Ministru agrikultura ne’e informa, planu governu iha 2009 sei hari edifisio ida iha parke nasional atu nune’e jere diak liu tan.
Iha sorin seluk, Xefi Aldeia Pitileti, Suco Tutuala Antonio Branco katak, sosializasaun presiza kontinua halao iha komunidade nia leet konaba area protejida, nune’e populasaun nebe hela iha area refere bele kumpriende didiak konaba legalidade protesaun ba parke nasional.

“Ami sei servisu hamutuk ho se-deit wainhira iha sosializasaun nebe sei halao iha ne’e, “ katak Branco.

Magdalena de Jesus dos Santos Soares reafirma, nia sente kontente ho parke nasional nebe hetan ona deklarasaun husi governu tanba sei kontribui ba dezenvolvimentu turismo iha futuru.

“Hau kontente tanba parke nasional ne’e ejiste iha ami nia rai, tanba benefisio nebe ami sei hetan iha futuru mak rendementu ba ami nia produto lokal, “ dehan Magdalena Soares ho hamnasa midar.

Timor Leste dala-ida tan loke istoria foun ba dalan dezenvolvimentu sustentavel tanba sei kontribui prezerva bioversidade no eransa kultural hodi deklara parke nasional dahuluk nian, “ Finn Rieske Nielsen, Vice Reprejentante Nasoens Unidas iha TL hateten.

Parke nasional kompostu husi parte terrestre no marina ho luan 123,600 hektar, husi rai 68.000 hektar no tasi laran 55.600 kobre trés nautical mil tama ba tasi.

Rikeza nebe iha area parke nasional mak paisajem, balada fatin, ahu-ruin, ai-parapa, ai-laran, flora, lekirauk, rusa, meda, fahi-fuik, lenuk, niki, lafaek, samea, manu-fuik, tunino, baleia, tubaraun, ikan, uma-lulik, fatin lulik, tranqueira, fatin istoriku, meci no fatin arkeolojiku.

Parke nasional Nino Konis Santana uniku iha TL tanba iha valor naturais hanesan habitats mak estenso diversidade aas, integral, internasionalmente importante iha ambiente marina no terrestre, area ne’ebe luan no importante ba biodiversidade iha illha Timor tomak.

Biodiversidade terrestre, flora no fauna mak nasional no globalmente importante, diversidade aas, iha endemismo (espesie uniku iha TL) inklui espesie foun ba siencia, especia importante inklui manu 16, niki 16, espesie ai-oan 4, komunidade vegetasaun 12. diversidade aas husi komunidade vegetasaun ne’ebe uniku no integral hanesan floresta, savana, rai buras, foho, kostal no seluk tan.

Valor kultura no istoria mak istoria antigu tanba area nebe hela durante tinan 40,000 liu ba, liu husi fatin arkeolojiku 100, inklui evidensia ikus konaba okupasaun husi ema moderno ne’ebe mak kleur liu husi Sunda Kiik. Istoria recente mak iha fatin barak husi periodu kolonializasaun portugues, segundu guerra mundial husi Japaun, subar fatin gerilheiru sira nian ba movimentu hodi luta ba independensia kontra okupasaun Indonezia.

Valor seluk, istoria ema moris nian, kultural no tradisaun kontinua pratika kultural tradisional, atividade moris lor-loron nian, pratika agrikultura no peska, fiar spiritual, pratika cerimonia, sistema kustume konaba nain ba rai no tasi. Sustentavel moris lorloron nian mak hanesan vida agrikultura, hakiak animal, peska, rekursu florestal, dezenvolvimentu ekonomia nebe foun hanesan turismo ekolojiku no etikal.

Ho valor ne’ebe iha, protesaun ba parke nasional hanesan dalan ida atu preserva istoria no kultura ne’ebe uniku ba jerasaun oin mai tanba sai fator importante ba moris inklui floresta, peska, rai ba hakiak balada, lagua, mota, be no anin.

Intensaun no objetivu tuir departementu protesaun area iha parke nasional katak, garante protesaun ho nivel ass, konservasaun no sustentabilidade jestaun no dezenvolvimentu tuir lei.

Bioversidade no ambiente rai, tasi, espesie, habitat, material jenetiku, formasaun paizajen, jeomorfolojiku, teatros no artistiku furak hanesan parte balun husi intensaun no objetivu parke nasional.

Ho riku soin nebe iha, lian nain rai neba nian Feliz Correia hateten, parke nasional ho naran Nino Konis Santana hanesan lulik ida.

“Ema hothotu tenki tau matan, labele oho animal arbiru, wainhira ba ai-laran tenki husu lisensa ba rai-nain no lia-nain, “ nia sublinha.

Feliz Correia hatutan, Konis Santana mate tiha ona, maibe klamar iha ho naran nebe tau ba parke ne’e.

Ho naran ne’e, lia-nain aumenta katak, ema nebe iha intensaun estraga rikeza iha area parke nasional klamar saudozo Konis Santana sei hare.

“Ne’e duni ami lia-nain hateten, bandu ne’e ba futuru nasaun Timor Leste nian, “ nia reafirma.

Deklarasaun parke nasional ne’e gastu total orsamentu $35 mill. Governu TL oferese $21 mill no Darwin Initiativa suporta $14 mill.

Deklarasaun parke hetan partisipasaun husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão ho nia membru, Prezidente Parlamentu Nasional ho deputadu balun, vice reprejentante nasoens Unidas iha TL Finn Rieske Nielsen, embaixador Estadus Unidos iha TL, embaixador Australia iha TL, korpus diplomatiko, autoridade lokal nomos komunidade fatin neba nian.

Parke ne’e hanaran Nino Konis Santana hanesan heroi nasional nebe sagrifika-an luta ba ukun rasik-an.

Komandante das falintil Nino Konis Santana moris iha aldeia Vero, sub-distritu Tutuala, distritu Lautem iha tinan 1957 husi aman matebian Jee Makaru ho inan Poko Tana.

Konis Santana simu sakramentu baptismo iha kapela Tutuala iha loron 3 Marsu 1964 ho naran Antoninho Santana.

Iha tinan 1975, Konis Santana deriji União Nacional dos Estudantes de Timor-Leste nomos sai hanesan membro Organização Popular da Juventude Timorense.

Saudozo kumpleta nia estudu kuarta classe no kontinua estuda iha eskola particular nebe hari husi eis Prezidente da Republika dahuluk nian Francisco Xavier do Amaral iha Dili.

Tinan 1974 too 1975 Konis Santana kumpleta kurso professor ba tinan primeiru nian iha eskola Canto Resende.

Iha loron 11 fulan Marsu 1998 Konis Santana hakotu iis ho tinan 41 iha Merturu, distritu Ermera, subar fatin ida wainhira planeia stratejia hamutuk ho kompaneiru sira hodi kontra okupasaun Indonezia iha TL. (rita almeida/husi fontes oi-oin)

Sunday, August 3, 2008

Istoria Media Awards



Sempre Iha Dalan

Hakfodak tebes, liman no ain tos iha fatin, hanesan hakfodak husi mehi, afinal ne’e laos mehi maibe realidade ida.
Wainhira bolu naran hodi hakat ba iha palku leten, ain ne’e hiit ba, toooodan tebes maibe koko hodi hakat.

Hafoin too, premio nebe hetan direitamentu entrega husi Jill Joliff nudar naran ba premio Jill Joliff hanesan kategoria jornalista feto diak liu. Aleinde premio inklui mos sertifikado nebe hetan assinatura husi organizasaun no sindikato media iha Timor Leste.

La hatene atu koalia saida ba ema lubun balun nebe asiste cerimonia ne’e, hanesan obrigatorio ba oportunidade, ho liman nakdedar konsege simu mic nebe mana Paula Rodriques (hanesan MC) foo.

Ho lian nakdedar, so koalia deit lian fuan badak.

“Hau la hatene atu koalia saida, tanba hakfodak tebes bele manan premio ne’e, maibe hakarak agradece ba komisaun organizadora. Premio ne’e hanesan servisu todan ida atu oinsa hau bele sai jornalista feto ida diak iha futuru”.

Ne’e mak lia fuan badak hatoo, momentu simu premio Jill Joliff kategoria jornalista feto diak liu ba tinan 2008 iha kompetisaun “Timor Leste Media Awards 2008”.

Kuandu fila ona mai iha fatin tuur, kolega meja ida inklui mos ema estranjeiru hatutan liman hodi foo parabens. Hau la-hatene saida mak akontese ba hau momentu kalan ne’e.

Fila ona mai uma, maizumenus tuku 02.00 madrugada toba la dukur tanba imajina deit situasaun nebe akontese iha kalan ne’e, iha loron sabado, fulan Jullu tinan 2008, fatin salaun Delta Nova Komoro-Dili.

Tanba sa hau labele toba dukur iha loron ne’e, afinal hau nia hanoin domina ho eventu nomos oinsa ema hanesan hau Rita Almeida, jornalista nebe foin hahu tinan hat servisu Timor Post bele sai jornalista ida diak hanesan mata dalan ba kolega jornalista sira seluk iha futuru.

Hanoin ba hanoin, ne’e laos buat fasil ida, entaun buat fasil ne’e saida mak persiza atu halo dadaun ona. Hanoin hirak ne’e hotu mak domina hau momentu ne’e.

Hanoin ida ba tiha, mosu fali hanoin seluk mak, lolos hau labele nakdedar tanba iha lia fuan barak nebe persiza hatoo hanesan, hakarak agradece ba Nai Maromak tanba ho Nia Graca hodi hatudu dalan naroman mak ohin kalan hetan duni naroman ne’e.

Alein ida ne’e, hanoin seluk tan mak hakarak agradece ba prejensa centru jornalista internasional ka ICFJ (International Center For Journalists) iha Timor Leste, no servisu makas husi mana Gabriela Carrascalão, maun Jesse Wright, Doug Cosper, Jody, Dave Bloss no Budi nebe akompanha hodi aprende buat ruma.

Agradecementu seluk tan mak kolega sira iha redasaun diario Timor Post, liliu direitur maun Jose Ximenes, xefi redasaun Mouzinho Lopes, eis direitur TP nebe agora nudar deputadu iha parlamentu nasional husi bankada CNRT Aderito Hugo da Costa nebe foo suporta ba oportunidade saida deit mak oferese ba redasaun TP.

Lolos ne’e, lia fuan hirak ne’e no lia fuan seluk tan mak hakarak hatoo maibe hanesan ohin haktuir ona katak, domina ho situasaun hakfodak, lia fuan sira ne’e la hatoo hotu.

Ne’e mak momentu situasaun ida nebe akontese ba hau. Liu husi blogspot ida ne’e hau foin bele haktuir hotu.

Husi fatin ne’e mos hakarak hatoo ba kolega jornalista balun nebe mak asesu blogspot ne’e hatoo deit lia menon katak, wainhira hakarak hetan osan mean ou mutin ruma laos buat ida fasil.

Esperencia nebe hau hasoru mak, hau sempre tanis wainhira halao hau nia servisu. Tanba sa, dalaruma hau hasoru fontes nebe hirus hau, maibe durante hau halao servisu sempre dok husi sala. Ne’e mak dalaruma halo hau triste no tanis, wainhira tanis, hau esforso atu la tanis iha fontes nia oin, maibe hafoin halo intervista no dok husi ema barak.

Hirus nebe hetan, laos hau nia sala, maibe kolega balun nia sala mak hau hetan hirus. Hirus seluk mai husi servisu fatin ho fasilidade nebe minimu, osan nebe latoo ba nesesidade, salario nebe hetan koa laiha esplikasaun ida klaru no mosu gosta no la gosta. Buat barak mak sempre hau hasoru, diak no aat koko atu hakat.

Importante mak aprende no aprende le, hakerek no hakbesik-an ba se deit, konsidera kolega seluk nia hanoin.

Importante liu mak, hakbesik-an ba Nai Maromak, agradece iha kualker situasaun nebe ita hasoru.

Ne’e duni, iha mundo ne’e laiha buat ida mak fasil hanesan hakfilak liman, atu liu dalan susar saida deit sempre iha dalan seluk nebe iha, atu ita liu. Wainhira atu liu dalan ne’e ita sei hasoru situasaun rua mak situasaun triste no kontente. (rita almeida)

Eleisaun Prezidente II Ronde

Problema Maijor Alfredo no Petisionariu,
Votantes Husu Presidente Foun Atu Kria Dialogu
DILI –
Hodi sura loron ba loron, kalan ba kalan, Timor Leste tama tan iha periodu foun hodi hili kandidatu Presidente Francisco Guterres Lu-Olo no Jose Manuel Ramos Horta. Ida husi nain rua sei determina futuru nasaun ne’e nian ba tinan lima oin mai 2007-2012.

Presidente da Republika Jose Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão sei remata nia kargu hodi entrega ba Presidente foun Lu-Olo ka Ramos Horta iha loron 20 fulan Maio oin mai.

Ramos Horta ka Lu-Olo mak eleitu ba Presidente da Republika sei lori naha atu oinsa rejolve problema rai laran hanesan problema petisionariu, Maijor Alfredo nebe durante tinan ida ona seidauk hetan nia roman. Problema ne’e nia rejultadu mak povo barak sei toba hela iha lona okos hodi sura loron bainhira bele fila ba idaidak nia horik fatin.

Kandidatu nain rua ne’e, ida mak eleitu ba Presidente da Republika, dadaun ne’e iha dalan sanak nia klaran. Tamba ne’e persija hili dalan sanak nebe los liu hodi hili dalan nebe diak ba parte hotu.

Votante sira nebe Timor Post hasoru iha centru votasaun Eskola Primaria Bidau Akadiruhun-Dili, kuarta (09/05) nudar povo hatoo sira nia hanoin katak hafoin tuir eleisaun, kandidatu nain rua ne’e mak kuandu ida eleitu ba Presidente da Republika. Problema nebe persija rejolve uluk mak kazu petisionariu no Maijor Alfredo Alves Reinado nebe nia rejultadu halo povo barak mak husik ona sira nia hela fatin no lakon riku soin.

Tuir votante sira katak, dalan nebe mak diak atu Presidente foun rejolve mak tur hamutuk ho orgaun soberanu hotu hodi kria dialogu. Dialogu ne’e tenki involve mos parte Igreja Katolika, sosiedade sivil hodi hetan idea nebe ho nia rejultadu parte hotu bele simu.

Atu rejolve diak problema ne’e, Presidente foun sei hasoru sasidik oinoin, ne’e duni tenki aten brani no neon kbiit, buka hatene, rona no simu saida mak parte hotu hatoo.

Cipriano Sousa tinan 59 eis funsionariu publiku tempu Indonesia nian hateten katak, kamarada nain rua (Lu-Olo no Ramos Horta) ida eleitu ba Presidente da Republika persija rejolve problema Maijor Alfredo nomos petisionariu atu nune’e ami bele fila-fali ba ami nia uma.

“Ohin loron ami terus too tinan ida ona tamba deit problema Maijor Alfredo nomos petisionario la rejolve, “ dehan Sousa.

Kuandu iha dalan ida mak sira (ukun nain) la rejolve, entaun tamba sira la unidade ba malu. Ne’e duni nudar povo husu ba nai ulun sira nebe ukun nasaun ne’e atu tur hamutuk foo liman ba malu hodi buka solusaun.

“Sala nebe mak halo ona durante ukun, persija hadia, labele budu hahalok nebe ladiak hodi lakohi rona malu, “ dehan nia.

Gervalio Gaspar Quintão,26 nudar estudante hateten katak, statementu Maijor Alfredo nebe la foo fiar ba kandidatu Horta no Lu-Olo atu rejolve problema nebe refere, ida ne’e hanesan statementu politiko deit tamba Maijor Alfredo hare husi aspeitu seluk.

“Presidente rasik mos bele kria situasaun ida para dialogu ne’e lao ho diak. Persija konsulta ho sosiedade sivil, Igreja ho parte nebe iha relasaun ho problema ne’e para rejolve. Hodi nune’e parte hotu bele simu nia rejultadu, “ katak nia.

Eliza Martins Ximenes tinan 51 nudar Dona da Casa hateten katak, kandidatu nebe sei eleitu ba Presidente tenki buka meius atu koordena orgaun soberanu hotu hanesan Parlamentu, Governu, Tribunal, nomos parte Igreja atu buka solusaun ba problema ne’e liu husi dalan dialogu.

“Ita labele konsidera fali Maijor Alfredo hanesan ita nia inimigu maibe nia mos cidadaun ida, Timor Oan. Tenki bolu nia hodi rejolve problema, “ dehan Martins.

Martins Ximenes mos hateten, instituisaun Falintil-Forsa Defesa Timor Leste, Brigadeiru Jeneral Taur Matan Ruak mos persija buka tuir oan ida nebe mak lakon.

“Ne’e duni Presidente tenki koordena ho Taur Matan Ruak para bele rejolve problema ida ne’e, “ nia kestiona.

Teresinha Baptista,30 Dona da Casa haktuir katak, nudar povo lakohi atu terus bebeik. Ne’e duni presidente foun tenki foti dalan dialogu atu rejolve problema petisionariu nomos Maijor Alfredo.

“Ami povo hakarak moris hakmatek hodi nune’e ami bele hatutan ami nia moris lorloron nian ho diak, “ nia realsa.

Votantes hirak ne’e haktuir katak, Presidente nebe atu ukun hanesan Lu-Olo no Ramos Horta mesmo lakon ona fiar husi Maijor Alfredo, persija buka nafatin dalan atu nune’e bele rejolve problema ne’e. Kuandu problema ne’e rejolve, povo sei bele moris hakmatek iha idaidak nia fatin.

Votantes sira ne’e fiar katak, presidente foun bele rejolve problema ne’e tamba iha kompetensia. Kompetensia nebe iha tenki iha stratejia ida diak wainhira buka meius atu rejolve.

Hanesan informasaun, problema petisionariu mosu tamba diskunfia diskriminasaun etniku iha instituisaun F-FDTL nebe membru eis forsa hamutuk ema nain 594 husik sira nia baraka iha loron 17 fulan Fevereiru 2006.

Krize nia hun mak, petisionariu sira hamutuk ho simpatizante organiza demonstrasaun hahu loron 24 – 28 fulan Abril hasoru governu ba sira nia problema. Husi demonstasaun ne’e nakfera ho asaun violencia iha Palacio do Governu nia liur, loron 28 fulan Abril 2006.

Maijor Alfredo ses-an husi Kuartel Jeral F-FDTL iha loron 3 fulan Maio 2006 ho razaun nebe nia hatoo mak ijiji ba governu atu rejolve lalais problema petisionariu.

Maibe agora dadaun petisionariu balun simu ona ajuda hanesan osan husi governu liu husi Ministeriu Traballu Reinsersaun no Komunitariu hodi halo negosio kiik atu hatutan sira nia moris.

Konaba kazu Maijor Alfredo, komisaun nivel as tur hamutuk ona atu buka dalan rejolve problema ne’e, maibe seidauk hatene lolos dalan saida mak sei uza. Ita hein, dialogu ou dalan seluk saida mak Presidente foun sei uza atu rejolve problema petisionariu no Maijor Alfredo. (rita almeida)

Tuesday, April 22, 2008

Vitima Masakre Igreja Likisa


“Nai Ulun, Hanoin Netik Hau”

Ho lian kotu-kotu, matan we turu ba daruak habokon hasan aman oan nain lima Jose Mendes Nunes Serrão. Nesesidade uma laran nomos futuru oan sira hanesan prekupasaun ba nia.
“Labarik sira ne’e hatene iha deit, nunka mais atu laiha, “ dehan eis funsionario komunikasaun (penerangan) iha tempu Indonesia.

Vitima masakre Igreja Likisa tinan 1999 haktuir, “hau sente triste tebtebes tanba tuir rekrutamentu funsionario dala tolu ona ho milisia, milisia mak liu no hetan servisu. Hau lakohi hakruk tan ba ema boot sira atu bele foo servisu ba hau. Maibe oinsa governu ne’e bele foo servisu kikoan ida ba hau para bele sustenta hau nia oan sira, “ katak nia.

Tuir Mendez tempo Indonesia servisu iha departementu komunikasaun (penerangan) golongan rua. “Hau loreadu (pegawai teladan-red), hau ba kaer liman ho Soeharto (matebian eis Presidente Indonesia), governu Indonesia haruka hau ba study banding (estudu komparativa-red) to Malaysia”. “Maibe hau lori hau nia sertifikadu sira ne’e hanesan laiha louvor, “ nia kestiona.

Servisu nebe nia husu maizumenus hakmaan responsabilidade hanesan aman ba fen no oan sira. “Hau la persija ema boot, maibe level ho osan oituan, tanba servisu hanesan security todan ba hau, “ nia haktuir hodi hatudu fitar iha kakorok nebe eis milisia Besi Merah Putih tá momentu akontesementu tinan sia liu ba.
Nia konta, fitar iha kakorok rai hela susar ba nia. “Hau han minutu 20 tenki troka liman sorin, labele lori todan, kous hau nia oan ikun Saturnino dos Santos Serrão tinan hat la kleur ida, ne’e susar los ba hau, “ tenik Jose Mendez.
Moras nebe nia sente, tempo governu anterior hetan surat rekomendasaun husi administrador ba iha ministeriu saude atu oin-nusa bele hetan tratamentu maibe resposta nebe nia hetan mak laiha orsamentu. Maibe, surat rekomendasaun agora dadaun rai hela.

Tuir nia katak, nudar nai ulun labele hateten ba vitima orsamentu laiha maibe oinsa atu hateten deit hein lai.

“Durante ne’e, hetan deit tratamentu aimoruk hanesan paracetamol, amocxylin. Dala ruma kose mina foho rai hodi nune’e kakorok bele mamar, “ tenik tan nia.

“Hein katak ho graca Nai Maromak, liu husi ita boot jornalista sira, ulun boot balun karik le jornal, hanoin netik hau, hodi foo servisu, “ hatutan kaben husi Angela Lucia Carvalho ho esperansa katak, loron ruma bele iha servisu ba nia.

Ami jornalista so hatoo deit liu husi hakerek, “ Afonso Pereira jornalista The Dili Weekly hateten.
Dadaun ne’e, nesesidade lorloron nomos osan ba oan sira nian eskola, nia konfesa ema estranjeiru husi Inglatera nebe nia lakohi temi naran, servisu volontariu iha Ministriu Solidaridade mak ajuda.

“Malae dehan ba hau katak labele ajuda tanba laiha kompetensia tanba malae ne’e mos servisu volontariu. Maibe kuandu persija buat ruma sempre ajuda hanesan fos, mina, osan ba labarik nia eskola. Hau laran metin deit ba malae ne’e, “ Mendes realsa.

Hanoin hikas tinan sia masakre Igreja Likisa nebe komemora iha sesta loron 04 fulan Abril 2008 liu ba, fatin Likisa ho tema "Haluha Mak Labele, Justica Mak Dalan Los", vitima ne’e haktuir, “hanesan vitima, hau foo perdua ba maluk milisia nebe agora dadaun balun mai ona. Mais foo perdua la signifika katak haluhan justica”.

“Maromak perdua ema tanba nia la hatene saida mak nia halo. Hau perdua nia tanba hau la hatene katak nia mak halo sala, halo sala, ema ida nebe mak fahe kilat no foo osan, “ nia salienta.
Wainhira lembra fila fali akontesementu tinan sia liu ba, nia hateten triste tanba hanesan loron historiko, nebe nai ulun sira ladun foo importansia maibe ida ne’e hanesan prosesu. Loron masakre ne’e, valor tebtebes. Importante nia husu ba nai ulun sira, valoriza vitima nia terus, “ katak nia.

Koalia ba jornalista oin-nusa mak nia hetan kanek, Jose Nunes haktuir ho matan we halo situasaun intervista mos para iha minute balun nia laran, “hau hare, hau nia oan hau nia matan be tanis, hau nia oan ne’e la sala, hau sente triste tebtebes tanba hau nia oan ne’e kuitadu, sorte be la tá nia, “ nia hateten.

Canisio Teresa dos Santos tinan 12, eskola iha pre secundaria distritu Likisa klase I, agora dadaun sei trauma, “kalan dala ruma mehi at, temi bebeik besi merah putih. Nia mos sempre husu ba hau, apa nia kakorok ne’e tanba saida. Hau sempre taka, hodi hatan laiha buat ida. Buat ida viganza ne’e ba labarik sira nunka mais remata, “ nia konta.

Nia hetan tá, momentu kous hela Canisio nebe sei tinan hat. “Ho akontesementu ne’e mak halo hau nia oan too agora sei trauma. Hau mos koko ona husu ajuda iha PRADET (ONG nebe foo konseling-red).”

Alein de Canisio no Saturnino, oan seluk mak Maria Jose dos Santos Serrão,10, Carlos M.dos Santos Serrão,8, Nidia D.S.S tinan 6. (rita almeida)

Ativista Pro Referendum


Buka Justica,
Vitima Tenki Organiza An

LIKISA – Vitima violasaun direitus humanos tinan 1999 iha Timor Leste, persija organiza an hodi buka justica, lis los no reparasaun, “ katak Mugiyanto Koordenador Indonesian Associations of Families of the Disappeared.

Mugiyanto haktuir hanoin hirak ne'e ba Timor Post no Jornal Diario Nasional ho lian Indonesia, sesta, loron 04 fulan Abril iha seksaun hemu kafe, diskusaun publiku komemorasaun tinan sia Masakre Igreja Likisa 1999.
Nia hateten katak, tuir esperensia iha Indonesia wainhira vitima organiza an, parte kompetente rona liu vitima nia lian duke ezijensia nebe hatoo husi organizasaun direitus humanos.

“Vitima sira sente tebtebes saida mak hasoru ba akontesementu violasaun direitus humanos. Tanba vitima hanesan parte ida nebe forte tebes wainhira ejiji ba justica no lia los, “ katak eis aktivista pro referendum ne’e.

Futuru, tuir nia katak, vitima husi Indonesia no Timor Leste persija kaer liman hamutuk hodi ejiji ba justica no lia los. Tanba koalia konaba violasaun direitus humanos vitima Indonesia-TL iha vida nomos inimigo nebe hanesan, “ nia realsa.

“Wainhira, vitima organiza an no iha ona forsa. Hau fiar katak, nasaun mos iha ona situasaun nebe sei responde ezijensia vitima, “ dehan nia.

Tuir nia, Komisaun Verdade no Amizade entre TL – Indonesia hanesan mekanismo ida nebe elit politiku rai rua ne’e uza hodi taka lia los ba dalan justica. Tanba koalia konaba relasaun persija iha transparancia, “ tenik Mugiyanto.

Yanto la satisfas ho politika KVA, nia dehan, lolos estadu TL persija hare liu ba direitus vitima tanba nasaun hetan libertasaun husi sofrementu populasaun tomak nian, liliu vitima sira.

Koalia konaba reparasaun, persija defini klaru, tanba ho osan sei la kura kanek nebe vitima sira sente. Maibe trauma, moris nebe ema seluk estraga, nunka mais atu hotu, “ katak nia.

Asunto seluk nebe importante mak lia los tenki haktuir ho transparancia, tanba povo TL sei aprende husi tempu pasado atu prevene violasaun direitus humanos iha futuru, “ nia salienta.

Tuir nia, kastigo ba suspeitu hanesan ezemplu ida diak. Kuandu laiha kastigo ba suspeitu sira mak hanesan agora dadaun akontese iha oknum PNTL no F-FDTL hamosu violasaun direitus humanos ba ema inosente. Hirak ne’e tanba esperensia husi forsa Indonesia nian nebe rai hela mai TL, “ Mugiyanto hatutan.

Aktivista pro referendum husi Indonesia ne’e hanesan vitima wainhira hetan kastigo ba ninian involvementu hamutuk ho Timor oan hodi defende ukun rasik an iha tinan 1998.

Nia esplika IKOHI (Ikatan Keluarga Orang Hilang Indonesia) hanesan organizasaun ba vitima nomos familia vitima iha nivel nasional nebe mai husi Papua, Aceh no fatin seluk tan nebe mosu violasaun direitus humanos, no hari iha 1998.

Organizasaun refere luta ba direitu vitima violasaun direitus humanos oin-nusa bele hetan justica, lia los, reparasaun hanesan rehabilita, kompensasi nst. Maibe, esforso atu hetan justica no lia los ba vitima iha nasaun vizinho Indonesia sei hetan impaktu.

Mugiyanto haklaken katak, kontekstu politiku nebe iha, ema nebe involve iha violasaun direitus humanos iha pasado, sei domina iha elit politiko.

Nia foo ezemplu hanesan kazu-kazu violasaun direitus humanos iha Indonesia, hetan ona investigasaun husi komisaun nasional ba direitus humanos (Komnas HAM) no relata ona ba prokurador jeral nomos atu hetan julgamentu iha tribunal violasaun direitus humanos maibe hasoru dezafio tanba atu lao ba prosesu investigasaun, ema sira nebe involve, la marka prejensa.
Ne’e duni iha Indonesia, buat nebe importante mak oinsa vitima sira sai hanesan autor atu luta ba justica no lia los. (Timor Post)

Tuesday, March 11, 2008

In Memorian Nino Konis Santana



Konis Rai Hela Domin no Paz

Halo tinan 10, horseik 11 Marsu 2008 mak Aman Maromak bolu saudozo Nino Konis Santana.
Mesmo fila ona ba Nai Nia Kadunan Santo iha loron 11 fulan Marsu 1998 liu ba, Konis Santana rai hela lia menon, oinsa familia bele moris iha paz no domin nia laran.

“Maun Konis la rai hela lia fuan barak, so hateten deit atu familia iha Tutuala bele moris iha domin no paz. Momentu sei moris, wainhira hasoru malu iha subar fatin Mertutu Ermera sempre husu konaba familia sira nia kondisaun. Oinsa familia sira hotu, diak ka lae, “ lembra alin Saudozo, Izalde Santana.

Organiza no halibur povo hotu, la-hare ema ne’e mai husi nebe, nomos kria unidade nasional, doutrina ne’e mak saudozo Antonhino Konis Santana uza wainhira atu lori povo ba libertasaun nasional, “ katak Eduardo Dusai Barreto iha Parlamentu Nasional.

Ezijensia familia atu muda mate ruin husi Mertutu-Ermera ba Vero-Tutuala, tuir Izalde hatoo ona ba governu anterior eis Primeiru Ministru Mari Alkatiri no eis presidente da republika Xanana Gusmão, momentu José Mattoso lansa livru ho tittlu, A Dignidade - Konis Santana e a Resistência Timorense iha Memorial Hall Farol-Dili, 2005 liu ba.

“Hanesan familia hakarak muda, tuir kultura persija halot iha moris fatin. Hein katak governu agora bele hare fila fali ezijensia nebe hatoo iha pasado, “ dehan Izalde.
Konaba ezijensia ida ne’e, tuir eis sekretariu rejiaun IV Dusai katak, familia iha direitu atu muda mate ruin, maibe persija koordena ho governu.

Tanba matebian hanesan lider nasional nebe mate laos tanba familia maibe mate tanba nasaun no povo tomak, ne’e duni povo tomak ne’e reprejenta estadu, “ Dusai haktuir.
Tuir xefi bankada Partidu CNRT ne’e katak, Saudozo Konis Santana hanesan povo no nasaun nian ema, ne’e duni governu, parlamentu no familia persija tur hamutuk hodi autoriza bele muda (mate ruin-red) ou lae.

Komandante das Falintil, Nino Konis Santana moris iha aldeia Vero, sub distritu Tutuala, distritu Lautem iha tinan 1957 husi aman Jee Makaru (matebian) ho inan nebe sei moris naran Poko Tana, (Jee Makaru ho Poko Tana hanesan naran zintiu-red).

Nino Konis Santana simu sakramentu baptismo iha Kapela Tutuala loron 3 fulan Marsu 1964 ho naran Antoninho Santana husi aman João Santana ho inan Fatima Santana (naran sarani-red).
Saudozo kumpleta nia estudu 4ª classe no kontinua estudu iha eskola particular nebe hari husi eis Presidente da Republika ba dala uluk Francisco Xavier do Amaral iha Dili.

Tinan 1974-1975 Konis Santana kumpleta nia kurso professor ba tinan dahuluk nian iha eskola Canto Resende.

Tinan 1975, nia deriji UNETIM (União Nacional dos Estudantes de Timor-Leste) nomos sai hanesan membro OPJT (Organização Popular da Juventude Timorense).

Iha Marco 1993 militar Indonesia buka iha nia subar fatin atu kaer Konis Santana hanesan lider rezistensia.

Loron 11 fulan Marsu 1998 Konis Santana hakotu iis iha distritu Ermera ho tinan 41 (1957-1998).

Puizia nebe nia hakerek momentu luta ba independensia:
Harohan ba Na'i Maromak

Fó dame no domin

Sei husu ho laran tomak

Fó moris hakmatek ... maluk sira

Karik, puizia ne’e foo reflesaun ba ita tomak nebe sente la-hakmatek moris iha rai rasik. Rai doben Timor Leste.

DAI-LHES, SENHOR, O ETERNO DESCANSO!

ENTRE OS RESPLENDORES DA LUZ PERPETUA.

QUE DESCANSEM EM PAZ, AMEN!

(Rita Almeida/husi fontes oioin)

Tuesday, February 26, 2008

Buka Anin


Husi leten, liman karuk ba los Luis Gonzaga jornalista husi Radio Timor Leste, Rita Almeida no Xisto Freitas jornalista diario Timor Post.

Husi kraik, liman karuk ba los Aleixo da Costa jornalista Jornal Diario Nasional, Julio no Anibal husi Internasional Center For Jornalists iha Dili.

Thursday, February 21, 2008

Estorso

Esperansa inan aman ba oan mak oinsa sai ema matenek no hadomi inan aman nia moris

My Album


Ne'e mak Estorso wainhira nia papa kous hela molok atu ba simu vasina iha Centro Saude Formosa-Dili

My Baby


Ema nebe seidauk sente sai inan, nia sei seidauk hatene oinsa inan ida sente ba nia oan, satan iha nia sorsorin ema hadomi nia.


Estorso Santana nudar hau nia murak rai husi domin Izalde Santana moris iha mundu ne'e loron 14 fulan Setembro 2007 liu ba iha Hospital Nasional Guido Valadares-Bidau Toko Baru.


Atu lao ba fulan nen, sempre hanoin hela deit oin-nusa bele hamutuk hela deit nia iha uma, maibe realidade moris tenki obriga atu husik hela iha oras lima ou nen nia laran hodi hatutan moris iha futuru.


Saida mak sei mosu ba Estorso nia diak iha futuru. Ida ne'e sai hanesan pergunta nebe labele responde iha tempu badak nia laran.