Sunday, August 3, 2008

Istoria Media Awards



Sempre Iha Dalan

Hakfodak tebes, liman no ain tos iha fatin, hanesan hakfodak husi mehi, afinal ne’e laos mehi maibe realidade ida.
Wainhira bolu naran hodi hakat ba iha palku leten, ain ne’e hiit ba, toooodan tebes maibe koko hodi hakat.

Hafoin too, premio nebe hetan direitamentu entrega husi Jill Joliff nudar naran ba premio Jill Joliff hanesan kategoria jornalista feto diak liu. Aleinde premio inklui mos sertifikado nebe hetan assinatura husi organizasaun no sindikato media iha Timor Leste.

La hatene atu koalia saida ba ema lubun balun nebe asiste cerimonia ne’e, hanesan obrigatorio ba oportunidade, ho liman nakdedar konsege simu mic nebe mana Paula Rodriques (hanesan MC) foo.

Ho lian nakdedar, so koalia deit lian fuan badak.

“Hau la hatene atu koalia saida, tanba hakfodak tebes bele manan premio ne’e, maibe hakarak agradece ba komisaun organizadora. Premio ne’e hanesan servisu todan ida atu oinsa hau bele sai jornalista feto ida diak iha futuru”.

Ne’e mak lia fuan badak hatoo, momentu simu premio Jill Joliff kategoria jornalista feto diak liu ba tinan 2008 iha kompetisaun “Timor Leste Media Awards 2008”.

Kuandu fila ona mai iha fatin tuur, kolega meja ida inklui mos ema estranjeiru hatutan liman hodi foo parabens. Hau la-hatene saida mak akontese ba hau momentu kalan ne’e.

Fila ona mai uma, maizumenus tuku 02.00 madrugada toba la dukur tanba imajina deit situasaun nebe akontese iha kalan ne’e, iha loron sabado, fulan Jullu tinan 2008, fatin salaun Delta Nova Komoro-Dili.

Tanba sa hau labele toba dukur iha loron ne’e, afinal hau nia hanoin domina ho eventu nomos oinsa ema hanesan hau Rita Almeida, jornalista nebe foin hahu tinan hat servisu Timor Post bele sai jornalista ida diak hanesan mata dalan ba kolega jornalista sira seluk iha futuru.

Hanoin ba hanoin, ne’e laos buat fasil ida, entaun buat fasil ne’e saida mak persiza atu halo dadaun ona. Hanoin hirak ne’e hotu mak domina hau momentu ne’e.

Hanoin ida ba tiha, mosu fali hanoin seluk mak, lolos hau labele nakdedar tanba iha lia fuan barak nebe persiza hatoo hanesan, hakarak agradece ba Nai Maromak tanba ho Nia Graca hodi hatudu dalan naroman mak ohin kalan hetan duni naroman ne’e.

Alein ida ne’e, hanoin seluk tan mak hakarak agradece ba prejensa centru jornalista internasional ka ICFJ (International Center For Journalists) iha Timor Leste, no servisu makas husi mana Gabriela Carrascalão, maun Jesse Wright, Doug Cosper, Jody, Dave Bloss no Budi nebe akompanha hodi aprende buat ruma.

Agradecementu seluk tan mak kolega sira iha redasaun diario Timor Post, liliu direitur maun Jose Ximenes, xefi redasaun Mouzinho Lopes, eis direitur TP nebe agora nudar deputadu iha parlamentu nasional husi bankada CNRT Aderito Hugo da Costa nebe foo suporta ba oportunidade saida deit mak oferese ba redasaun TP.

Lolos ne’e, lia fuan hirak ne’e no lia fuan seluk tan mak hakarak hatoo maibe hanesan ohin haktuir ona katak, domina ho situasaun hakfodak, lia fuan sira ne’e la hatoo hotu.

Ne’e mak momentu situasaun ida nebe akontese ba hau. Liu husi blogspot ida ne’e hau foin bele haktuir hotu.

Husi fatin ne’e mos hakarak hatoo ba kolega jornalista balun nebe mak asesu blogspot ne’e hatoo deit lia menon katak, wainhira hakarak hetan osan mean ou mutin ruma laos buat ida fasil.

Esperencia nebe hau hasoru mak, hau sempre tanis wainhira halao hau nia servisu. Tanba sa, dalaruma hau hasoru fontes nebe hirus hau, maibe durante hau halao servisu sempre dok husi sala. Ne’e mak dalaruma halo hau triste no tanis, wainhira tanis, hau esforso atu la tanis iha fontes nia oin, maibe hafoin halo intervista no dok husi ema barak.

Hirus nebe hetan, laos hau nia sala, maibe kolega balun nia sala mak hau hetan hirus. Hirus seluk mai husi servisu fatin ho fasilidade nebe minimu, osan nebe latoo ba nesesidade, salario nebe hetan koa laiha esplikasaun ida klaru no mosu gosta no la gosta. Buat barak mak sempre hau hasoru, diak no aat koko atu hakat.

Importante mak aprende no aprende le, hakerek no hakbesik-an ba se deit, konsidera kolega seluk nia hanoin.

Importante liu mak, hakbesik-an ba Nai Maromak, agradece iha kualker situasaun nebe ita hasoru.

Ne’e duni, iha mundo ne’e laiha buat ida mak fasil hanesan hakfilak liman, atu liu dalan susar saida deit sempre iha dalan seluk nebe iha, atu ita liu. Wainhira atu liu dalan ne’e ita sei hasoru situasaun rua mak situasaun triste no kontente. (rita almeida)

Eleisaun Prezidente II Ronde

Problema Maijor Alfredo no Petisionariu,
Votantes Husu Presidente Foun Atu Kria Dialogu
DILI –
Hodi sura loron ba loron, kalan ba kalan, Timor Leste tama tan iha periodu foun hodi hili kandidatu Presidente Francisco Guterres Lu-Olo no Jose Manuel Ramos Horta. Ida husi nain rua sei determina futuru nasaun ne’e nian ba tinan lima oin mai 2007-2012.

Presidente da Republika Jose Alexandre Kay Rala Xanana Gusmão sei remata nia kargu hodi entrega ba Presidente foun Lu-Olo ka Ramos Horta iha loron 20 fulan Maio oin mai.

Ramos Horta ka Lu-Olo mak eleitu ba Presidente da Republika sei lori naha atu oinsa rejolve problema rai laran hanesan problema petisionariu, Maijor Alfredo nebe durante tinan ida ona seidauk hetan nia roman. Problema ne’e nia rejultadu mak povo barak sei toba hela iha lona okos hodi sura loron bainhira bele fila ba idaidak nia horik fatin.

Kandidatu nain rua ne’e, ida mak eleitu ba Presidente da Republika, dadaun ne’e iha dalan sanak nia klaran. Tamba ne’e persija hili dalan sanak nebe los liu hodi hili dalan nebe diak ba parte hotu.

Votante sira nebe Timor Post hasoru iha centru votasaun Eskola Primaria Bidau Akadiruhun-Dili, kuarta (09/05) nudar povo hatoo sira nia hanoin katak hafoin tuir eleisaun, kandidatu nain rua ne’e mak kuandu ida eleitu ba Presidente da Republika. Problema nebe persija rejolve uluk mak kazu petisionariu no Maijor Alfredo Alves Reinado nebe nia rejultadu halo povo barak mak husik ona sira nia hela fatin no lakon riku soin.

Tuir votante sira katak, dalan nebe mak diak atu Presidente foun rejolve mak tur hamutuk ho orgaun soberanu hotu hodi kria dialogu. Dialogu ne’e tenki involve mos parte Igreja Katolika, sosiedade sivil hodi hetan idea nebe ho nia rejultadu parte hotu bele simu.

Atu rejolve diak problema ne’e, Presidente foun sei hasoru sasidik oinoin, ne’e duni tenki aten brani no neon kbiit, buka hatene, rona no simu saida mak parte hotu hatoo.

Cipriano Sousa tinan 59 eis funsionariu publiku tempu Indonesia nian hateten katak, kamarada nain rua (Lu-Olo no Ramos Horta) ida eleitu ba Presidente da Republika persija rejolve problema Maijor Alfredo nomos petisionariu atu nune’e ami bele fila-fali ba ami nia uma.

“Ohin loron ami terus too tinan ida ona tamba deit problema Maijor Alfredo nomos petisionario la rejolve, “ dehan Sousa.

Kuandu iha dalan ida mak sira (ukun nain) la rejolve, entaun tamba sira la unidade ba malu. Ne’e duni nudar povo husu ba nai ulun sira nebe ukun nasaun ne’e atu tur hamutuk foo liman ba malu hodi buka solusaun.

“Sala nebe mak halo ona durante ukun, persija hadia, labele budu hahalok nebe ladiak hodi lakohi rona malu, “ dehan nia.

Gervalio Gaspar Quintão,26 nudar estudante hateten katak, statementu Maijor Alfredo nebe la foo fiar ba kandidatu Horta no Lu-Olo atu rejolve problema nebe refere, ida ne’e hanesan statementu politiko deit tamba Maijor Alfredo hare husi aspeitu seluk.

“Presidente rasik mos bele kria situasaun ida para dialogu ne’e lao ho diak. Persija konsulta ho sosiedade sivil, Igreja ho parte nebe iha relasaun ho problema ne’e para rejolve. Hodi nune’e parte hotu bele simu nia rejultadu, “ katak nia.

Eliza Martins Ximenes tinan 51 nudar Dona da Casa hateten katak, kandidatu nebe sei eleitu ba Presidente tenki buka meius atu koordena orgaun soberanu hotu hanesan Parlamentu, Governu, Tribunal, nomos parte Igreja atu buka solusaun ba problema ne’e liu husi dalan dialogu.

“Ita labele konsidera fali Maijor Alfredo hanesan ita nia inimigu maibe nia mos cidadaun ida, Timor Oan. Tenki bolu nia hodi rejolve problema, “ dehan Martins.

Martins Ximenes mos hateten, instituisaun Falintil-Forsa Defesa Timor Leste, Brigadeiru Jeneral Taur Matan Ruak mos persija buka tuir oan ida nebe mak lakon.

“Ne’e duni Presidente tenki koordena ho Taur Matan Ruak para bele rejolve problema ida ne’e, “ nia kestiona.

Teresinha Baptista,30 Dona da Casa haktuir katak, nudar povo lakohi atu terus bebeik. Ne’e duni presidente foun tenki foti dalan dialogu atu rejolve problema petisionariu nomos Maijor Alfredo.

“Ami povo hakarak moris hakmatek hodi nune’e ami bele hatutan ami nia moris lorloron nian ho diak, “ nia realsa.

Votantes hirak ne’e haktuir katak, Presidente nebe atu ukun hanesan Lu-Olo no Ramos Horta mesmo lakon ona fiar husi Maijor Alfredo, persija buka nafatin dalan atu nune’e bele rejolve problema ne’e. Kuandu problema ne’e rejolve, povo sei bele moris hakmatek iha idaidak nia fatin.

Votantes sira ne’e fiar katak, presidente foun bele rejolve problema ne’e tamba iha kompetensia. Kompetensia nebe iha tenki iha stratejia ida diak wainhira buka meius atu rejolve.

Hanesan informasaun, problema petisionariu mosu tamba diskunfia diskriminasaun etniku iha instituisaun F-FDTL nebe membru eis forsa hamutuk ema nain 594 husik sira nia baraka iha loron 17 fulan Fevereiru 2006.

Krize nia hun mak, petisionariu sira hamutuk ho simpatizante organiza demonstrasaun hahu loron 24 – 28 fulan Abril hasoru governu ba sira nia problema. Husi demonstasaun ne’e nakfera ho asaun violencia iha Palacio do Governu nia liur, loron 28 fulan Abril 2006.

Maijor Alfredo ses-an husi Kuartel Jeral F-FDTL iha loron 3 fulan Maio 2006 ho razaun nebe nia hatoo mak ijiji ba governu atu rejolve lalais problema petisionariu.

Maibe agora dadaun petisionariu balun simu ona ajuda hanesan osan husi governu liu husi Ministeriu Traballu Reinsersaun no Komunitariu hodi halo negosio kiik atu hatutan sira nia moris.

Konaba kazu Maijor Alfredo, komisaun nivel as tur hamutuk ona atu buka dalan rejolve problema ne’e, maibe seidauk hatene lolos dalan saida mak sei uza. Ita hein, dialogu ou dalan seluk saida mak Presidente foun sei uza atu rejolve problema petisionariu no Maijor Alfredo. (rita almeida)