Thursday, August 13, 2009

Julgamentu 11 Fevereiru


Testemuña Sira Deklara La Haree Se Mak Tiru PR Horta
DILI –
Julgamentu kazu 11 Fevereiru 2008 iha Tribunal Distrital Dili, Segunda (10/08/2009), rona deklarasaun husi testemuña sira inklui familia Prezidente Ramos Horta nian hanesan Rosa Maria Carrascalão, Dulce Maria Horta, sira ne’ebe servisu iha rezidensia PR Horta nian nomos sira ne’ebe hela besik rezidensia.

Husi deklarasaun testemuña sira ne’e hatete katak, sira rona deit kilat tarutu maibe la-heree se-mak tiru Prezidente Ramos Horta.

Testemuña Rosa Maria Ramos Horta Carrascalão haktuir ba tribunal kona-ba kondisaun Prezidente Ramos Horta nian momentu hetan tratamentu iha Heliport. Rosa Carrascalão koalia ho mata-been bainhira presta deklarasaun iha tribunal.

“Bainhira hau too iha Heliport, hau sente loron ne’e hanesan infernu ba ami familia, “ katak Horta nia alin ne’e ho mata-been, bainhira hatan pergunta husi prokurador Felismino Cardoso.

Hafoin simu telefone husi kolega Maria Antonia ne’ebe hela iha area Metiaut, testemuña hateten telefone kedas ba Xefi Gabinete PR Natalia Carrascalão no Brigadeiru F-FDTL Taur Matan Ruak.

Testemuña simu resposta dehan, rona ona akontesementu iha residensia PR Metiaut, no atu ba hare besik akontesementu ne’e.

“Hau mos simu telefone husi subriña Ligia Horta dehan tiu Ze (Horta) hetan kanek,” deklara testemuña ba tribunal.

Iha loron 11 Fevereiru 2008, testemuña laiha fatin akontesimentu maibe iha nia hela fatin Pantai Kelapa hodi telefone ba-mai husu ajuda. Bainhira to’o iha Heliport, PR hetan ona asistensia mediku. Testemuña deklara akompaña PR Horta to’o ospital Darwin – Australia.

Testemuña Dulce Maria dos Reis Horta Lemos nudar subriña PR Horta nian deklara ba tribunal katak, loron 11 Fevereiru 2008 bainhira husi uma atu ba rezidensia Metiaut iha dalan klaran hasoru viziñu PR Horta naran Celestino hateten ba testemuña katak PR Horta hetan tiru. Iha momentu ne’eba, testemuña deklara hasoru Paulo Remedios ne’ebe sai husi nia uma.

Testemuña mos hatutan katak, hafoin tuun husi nia kareta, testemuña lao ain hodi hare besik saida mak akontese iha residensia PR Horta. To’o iha fatin ne’ebe PR hetan tiru, sasin haktuir nia hare PR nia alin Arsenio Ramos Horta, forsa F-FDTL Isaac ne’ebe taka metin hela PR Horta nia kanek no mos membru F-FDTL seluk ne’ebe testemuña la hatene naran.

Dulce Horta Lemos mos haktuir, momentu ne’eba ambulansia bosan ida, laiha infermeiru ruma, sofer deit mak tula prezidente ba Heliport.

Testemuña Luis Neto ne’ebe hela iha Areia Branca (rai-henek mutin) hateten, momentu halai ho nia kaben ba iha Cristo Rei konsege haree no kumprimenta PR Horta ne’ebe halai (olah raga) ho eskoltu nain rua.

Hafoin fila ba uma, rona kilat tiru razadas maibe la haree se mak tiru. Luis Neto haktuir katak iha momentu ne’e forsa ida halai ba testemuña hodi husu ajudu telefone dehan: ‘ajuda lai, Alfredo ho nia grupu asalta rezidensia prezidente republika’.

Testemuña Luis Neto mos fo telemovel ba forsa ne’e hodi komunika ba nia komandante, maibe sasin deklara la-rona diak saida mak forsa ne’e koalia iha telefone.

Testemuña Domingos Kolo no Angelo Kelo ne’ebe loroloron rega aifunan iha jardin rezidensia PR deklara ba tribunal katak, momentu akontesimentu rona deit mak kilat tarutu maibe la-hare se-mak tiru.

Testemuña sira mos deklara katak, la-konsege hare ba liur tanba tauk. Depois situasaun normal, hare deit husi dook, ema nain rua nia isin mate latan hela ba rai.

Nuneé mos testemuña Rodolfo de Assis ne’ebe hela iha area Metiaut deklara mos ba tribunal katak, rona deit kilat tarutu ho razadas maibe la-hatene se-mak tiru.

Testemuña ne’e mos haktuir, kolega ho PR Horta desde joven. Kuandu PR halo tinan, testemuña sempre asiste.
Lidio Amado, testemuña ikus ne’ebe ministeriu publiku aprezenta iha sesaun loron-kraik deklara mos ba tribunal dehan katak, bainhira hader, la-kleur rona kilat tarutu ho razadas maibe la-hatene no la-hare se-mak tiru momentu ne’eba iha residensia PR.

Amado mos haktuir, konsege hare ema nain tolu halai sae ba foho leten parte Kamea nian, maibe la-hatene lo-loos ema nain tolu ne’e tanba distansia dook.

Entertatu testemuña Arsenio Horta no Jorge Manuel Antunes mak tribunal la-konsege notifika tanba agora dadaun iha rai liur.

Julgamentu ba kazu atentadu 11 Fevereiru 2008 hasoru PR Horta no Primeiru Ministru Xanana Gusmão adia ba fulan oin mai Setembru, relasiona feriadu ba judisiario sira.

Julgamentu ne’e, partisipa husi argidu nain 23, inklui sira nain lima ne’ebe hetan termus residensia. Julgamentu ba kazu ne’e hetan seguransa maximu husi Guarda Nacional Republicana, Unidade Intervensaun Rapida, Guarda Prisioneiru sira, no mos seguransa sivil sira ne’ebe lor-loron fo seguransa iha tribunal. (Timor Post)

Julgamentu 11 Fevereiru


Enkontru Alfredo ho PR Horta,
Dalaruma Taka Ba Publiku
DILI –
Izolino da Costa nudar eskoltu Prezidente da Republika Jose Ramos Horta, hanesan testamunha ba kazu atentadu 11 Fevereiru 2008 deklara ba Tribunal Distrital de Dili, segunda (03/08/2009) katak, nudar seguransa la-besik ba enkontru ne’ebe PR Horta halo ho matebian Maijor Alfredo Reinado Alves.

“Kuandu Prezidente hasoru malu ho matebian, ami seguransa la-besik, dala-ruma enkontru tertutup (taka-red), sira nain rua deit mak koalia ba malu, tanba ne’e hau la-hatene saida mak sira nain rua koalia, “ katak sasin ne’ebe hanesan mos komandante ekipa Corpu Seguransa Pesoal ba Prezidente Horta.

Tuir sasin ne’e katak, dala-ruma nia hare Prezidente Horta ho matebian Alfredo kontente no dala-ruma han hamutuk. Sira nain rua iha relasaun diak hela, “ dehan Izolino da Costa.
Testemunha haktuir, nia akompanhe PR Horta halo ona enkontru ho matebian Alfredo mak iha Pousada Maubessi no iha Ermera.

Izolino da Costa haktuir, rona akontesementu husi eis Assesor Sosiedade Sivil ba Primeiru Ministru Joaquim Fonseca, liu husi telefone.

“Senhor Juaquim Fonseca mak telefone hau hodi husu saida mak akontese iha residensia Prezidente, hau hatan dehan la-hatene tanba hau sei iha uma, “ dehan nia ba tribunal.

Depois rona informasaun ne’e, testamunha ba kedas residensia Prezidente da Republika no la-konsege hare PR Horta tanba ambulancia lori sai ona PR husi fatin akontesementu.

Testamunha seluk, komandante ekipa seguransa ba residensia PR membru forsa F-FDTL husi Polisia Militar Olderico de Araujo hateten, momentu akontesementu nia iha kampaun Metinaro hodi halao orden treinamentu no responsabilidade entrega ba adjunto Albino Assis.

Nia mos deklara katak, hanesan membru husi komandante Maijor Alfredo momentu ne’eba haktuir, matebian halao servisu ho diak.

“Hau nunka rona konaba planu Maijor Alfredo halo ataka. Maijor halo servisu diak tanba ejiji ami halo servisu tuir ordem militar nian, “ katak nia, hodi hatan perguntas husi advogado.

Hanesan komandante ekipa, nia haktuir katak, antes akontesementu la-simu informasaun ruma husi ema balun konaba vizita ruma iha loron 11 Fevereiru 2008 ba residensia PR.

Testamunha Tadeo Gabriel Pereira,15 deklara, bainhira rona lian barullu hodi karega kilat dehan labele book-an, nia halai kedas ba tenda Francisco Marcal no Albino Assis hodi hafanun membru F-FDTL nain rua ne’e iha sira nian toba fatin.

“Hau fanu sira hodi dehan maun Sico no maun Assis Maijor Alfredo tama, “ haktuir nia ba tribunal.

Testamunha Tadeu ne’ebe membru forsa F-FDTL sira konhese ho naran Tedy ne’e haktuir mos katak, momentu akontesementu nia hare Maijor Alfredo no konhese didiak matebian Alfredo tanba hare liu husi jornais no televisaun.

Depois fanu membru F-FDTL nain rua ne’e, nia halai fila ba nia tenda no iha momentu ne’eba rona kilat razadas maibe la-hatene se-mak tiru.

Tedy hanesan refujiadus iha residensia PR desde 2006 ne’e hatutan dehan, hare matebian Alfredo kaer kilat hatais farda forsa nian, hodi kesi hena iha ulun.

Testamunha ne’e haktuir, konsege hare Sico kaer metra no Assis prepara-an hela hodi sai husi tenda laran.

Nia hatutan katak, konhese metra liu husi istoria ne’ebe ema konta katak, metra ne’e kilat musan barak.

Testamunha Amelia Paixão da Silva nudar servidor iha residensia PR haktuir, iha loron 11 Fevereiru 2008 husi uma Taibessi ba residensia Metiaut ho situasaun normal.

Depois prepara PR nia aimoruk iha sala han fatin, nia haktuir konsege hare ema nain walu hatais farda maibe hanoin forsa Nova Zelandia ou Australiano sira halo exersicio.

Testamunha hatutan, konsege hetan ameasa husi maijor Alfredo ho koalia lian Tetun haruka sasin toba taka rabat ba rai nomos husu ba sasin konaba PR nia kuartu.

Tanba tauk, testamunha lakon kedas sentidu momentu ne’eba too situasaun lao normal, iha situasaun ne’e, sasin deklara, konsege hare odamatan haris fatin hetan estragus.

Testamunha iha sesaun loron-kraik ne’ebe foo deklarasaun mak Warnasooriya Patabandige Dayaratne nudar membru Polisia Nasoens Unidas iha Timor Leste husi Pakistaun.

Iha tribunal, sasin haktuir momentu halo patrulhamentu husi Becora no rona akontesementu iha residensia PR la-lori kilat maibe lori deit pistola. Bainhira too iha residensia PR situasaun lao normal ona.

Testamunha Christopher Charles Durman hanesan Manajer Jeral Banku ANZ haktuir katak, momentu rona kilat tarutu maibe la-hare se-mak tiru, konsege husu ba PR atu labele fila ba residensia maibe PR hatan dehan laiha buat ida.

Antes akontesementu, sasin sempre halai ho bisikleta iha dader no dala-ruma iha loron-kraik ba Cristo Rey.

Depois fila husi Metiaut ba uma, testamunha konfesa katak, telefone ba ANZ iha Australia dehan Timor hasoru problema, ema ataka residensia PR.

Julgamentu ba dala sia, kazu atentadu hasoru PR no Primeiru Ministru iha loron 11 Fevereiru 2008 hetan prejensa husi arguido nain 23 ne’ebe durante ne’e hela iha komarka Bekora no arguido nain lima seluk ne’ebe hetan termus de residensia.

Tanba la-konsege haruka notifikasaun ba testamunha sira hodi presta deklarasaun iha tribunal, tersa no kuarta semana ne’e, tribunal sei la-halao audensia tuir agenda ne’ebe determina ona.
Liu husi diskusaun, prokurador Felismino Cardoso husu ba tribunal atu hare fila fali lista testamunha ne’ebe simu ona. Maibe, Defensor Publik Manuel Sarmentu husu ba tribunal atu oinsa bolu uluk ema estranjeiru ne’ebe naran iha ona lista, relasiona ho tempu kontratu iha TL.
Tuir sugestaun defensor Andre Fernandes katak, tribunal bele hare testamunha Timor-oan bazeia ba lista ne’ebe tribunal simu.

Julgamentu ne'e kontinua hetan seguransa masimu husi membru Guarda Nasional Republika, Polisia Nasional TL husi Unidade Intervensaun Rapida, Guarda Prisionario nomos seguransa sivil ne’ebe bai-bain halao knaar iha TDD. (Timor Post)

Kazu 11 Fevereiru


PR Sei Hatan Tribunal Ho Eskrita
DILI –
Prezidente da Republika Jose Ramos Horta hanesan mos vitima ba atentadu 11 Fevereiru 2008 husi grupu Maijor Alfredo Reinado Alves sei hetan perguntas relasiona ba kazu ne’e ho eskrita husi Tribunal Distrital de Dili.

Juis Constacio Basmery informa ba prokurador no advogado sira katak, antes loron 31 fulan Agustu 2009, perguntas sira tenki hatoo ona ba Prezidente Ramos Horta.

Molok atu taka julgamentu ba kazu atentadu 11 Fevereiru 2008, horseik, Basmery hatutan katak, molok PR simu perguntas, tribunal tenki junta ona perguntas hotu husi prokurador, defensor nomos juiz.

Julgamentu ne’ebe lo-loos, halao iha semana ida dala-tolu, segunda, tersa no kuarta, maibe kuarta (29/07/2009) liu ba, laiha julgamentu tanba testamunha membru forsa F-FDTL Filomino halao hela servisu iha fronteira no Celestino Gama sei iha kondisaun moras.

Tribunal la-konsege halo notifikasaun tanba hare ba tempu, ho fallansu ne’e juiz husu ba prokurador atu oinsa hetan ajudus husi instituisaun F-FDTL para bele fasilita testamunha Filomino tuun mai Dili hodi presta deklarasaun ba tribunal.

Tanba ne’e, julgamentu sei kontinua ba segunda (03/08/2009) tuku 09.00 dader no tuir agenda kontinua iha loron-kraik tuku 14.00.

Direitu Prezidente da Republika bazeia ba prosesu sivil artigo 557 prerogativu de inskrisaun bele halo iha residensia ou servisu fatin. Artigo ne’e vale Prezidente, Ajente diplomatiku husi paiz ne’ebe foo prerogative hanesan ba Timor Leste nian reprejentante sira, Governu nia membru, Deputadu, Juis iha tribunal superior.

Alende ne’e, direitu atu hatan tribunal ho eskrita mak Prokurador Geral da Republika no Magistradu iha Ministeriu Publiku ho ekiparasaun ho Juiz iha Tribunal Superior, Provedor dos direitus, Membru iha Konsellu Superior Magistratura no Konsellu Superior ba Ministeriu Publiku, Offisial Jeral iha Forsa Armada, Konfisaun Relijioza nian atu dignatariu, Bastonario iha ordem dos advogados. (Timor Post)

PN Diskute Agenda


Fretilin Ejiji Rekomendasaun CAVR,
Prioridade CNRT Mak Lei Remoderatorio
DILI –
Tuir deputadu husi bankada Fretilin agenda importante ne’ebe Parlamentu Nasional presiza diskute iha semana oin mai mak, rekomendasaun Comisaun Akolhamentu Verdade no Rekonsiliasaun, maibe agenda importante tuir deputadu husi bankada CNRT mak lei remoderatorio.

Deputadu husi bankada Fretilin Jose Texeira, Josefa Pereira, Antoninho Bianco no Francisco Branco liu husi sesaun plenaria komisaun permanente, horseik, propoin ba meza atu hatama rekomendasaun CAVR ba agenda, nune’e PN foo konsiderasaun hodi deside, tanba 2009 tama ona ba tinan 10 konsulta popular.

“Rekomendasaun CAVR hanesan kestaun interese nasional no interese nasaun tanba deputadu hanesan reprejentante povo, importante atu hare asuntu ne’e, “ dehan deputadu Francisco Branco hanesan mos Vice Prezidente bankada Fretilin.

Agenda importante tuir deputadu Romeo Moises husi bankada CNRT mak lei remoderatorio, realidade agora dadaun salario direitur nian boot liu fali salario deputadu sira nian, tanba ne’e presiza atu hare, “ Romeo Moises ho ibun hamnasa haktuir ho razaun.

“Instituisaun soberano Parlamentu Nasional presiza hare lei remoderatorio ba deputadu sira, nune’e labele mosu kecemburuan sosial, “ tenik Moises.

Natalino dos Santos deputadu husi CNRT no Renan Selak husi bankada Undertim hateten katak, importante PN hare lei remoderatorio, nune’e bele iha balanco entre instituisaun soberano.

Tuir Antoninho Bianco lei remoderatorio, PN presiza husu opiniaun husi governu, nune’e parte governu bele hatoo opiniaun ho vizaun global ekonomia rai laran.

Hatan kestaun lei remoderatorio, Prezidente PN Fernando Lasama de Araujo haktuir, meza seidauk simu proposta lei remoderatorio, tanba ne’e husu ba deputadu sira atu tuur hamutuk ho asesor sira hodi hare lei refere.

Alende ne’e, asuntu seluk ne’ebe deputadu sira mensiona atu hatama iha agenda mak hanesan lei poder lokal, tuir deputadu sira importante tanba hare ba kalendario eleisaun xefi suco iha fulan Setembru oin mai.

Deputadu husi bankada ASDT Francisco de Araujo hateten, lei poder lokal importante atu parlamentu diskute tanba fulan Setembru tama ona ba prosesu kampanye eleisaun xefi suco.

Deputadu seluk, husi bankada Partido Democratiko Vital dos Santos haktuir mos katak, importante pakote lei poder lokal, parlamentu presiza hare lalais, bainhira tama ona ba prosesu eleisaun suco.
Lei rejimentu parlamentar mos sai asuntu importante ba deputadu sira atu diskute. Tuir Antoninho Bianco lei ne’e importante atu hare, relasiona ho komisaun ne’ebe halao servisu kleur ona hodi halo revisaun ba lei refere.
Deputadu Natalino dos Santos no Francisco Branco haktuir katak, lei rejimentu internal parlamentu importante sai agenda prioridade atu nune’e servisu parlamentu bele lao efisiente.


“Rejimentu Parlamentu Nasional importante atu deskute tanba regras la-loos, servisu mos sei la efisiente, “ dehan Prezidente Fernando Lasama. (Timor Post)

Amnestia Ba Kazu 1974 – 1999





JSMP :
Sei Halakon Istoria TL
DILI –
Tuir observasaun Judicial System Monitoring Programme katak, foo amnestia sen iha lialoos sei halakon oportunidade atu estabelese história en jeral, konkreta, no factual konaba akontesimentu tomak ne’ebe akontese durante tempu 1974 too 1999.

JSMP mos haktuir katak, amnestia hanesan dalan ida fo oportunidade mos ba governu e elementu sira seluk hodi halo aat ka rezeita tomak faktus história iha tempu passadu.

Relatorio JSMP ne’ebe diario ne’e asesu haktuir katak, garantia hodi foo amnestia jeral ba atór krime grave durante 1974 too 1999, sei fo influensia direitamente ba sistema judisiariu Timor Leste no iha possibilidade hodi sai dezafia ka obstakulu real ba sistema judisiariu iha rai laran.

Ho razaun ne’ebe haktuir mak, amnestia jeral ba atór krime grave, neneik maibe sertu sei bele hasa’e tensaun ódiu ka vingansa social ne’ebe pro amnestia no sira ne’ebe maka anti ba amnestia hodi aproveita pekadu ka krime iha tempu uluk sen iha lia-loos.

JSMP mos komenta katak, amnestia ba krime grave hakuran valores justisa. Karik bainhira Prezidente da Repúblika deklara katak iha possibilidade foo perdaun ba krime grave iha 1974 – 1999 maka realmente ne’e hanesan legaliza amnestia jeral de facto, “ dehan JSMP iha nia relatorio.

Relatorio ne’e hatutan katak, bainhira amnestia jeral ne’e foo, klaru desizaun ne’e abertamente pelu kontrariu ho lei no konstituisaun TL, liu-liu artigu 95. 3 (g) no 160, 163 mos artigu 9 nomos 23, no lei internasional e konvensaun internasional ne’ebe mak Timor Leste ratifika ona, liu-liu konvensaun Direitu Sivil no Politika Parte II artigu 2. 3 no Parte III artigu 6. 3, mos Estatutu Roma artigu 5.

Tuir JSMP nia hare, TL hanesan estadu soberanu devia tane aas prinsipiu estadu de direitu demokrátiku ne’ebe obedese ba lei tuir konstituisaun artigu 1. 1 no artigu 2. 2.

JSMP hanoin katak wainhira estadu ida hakarak ema haré hanesan estadu de direitu demokrátiku maka deve-ser ke priense kriteriu ; lei deve-ser hanesan komandante supremu katak lei deve-ser tane aas no tau iha fatin ne’ebe aas husi interese tomak tantu interese politiku, partidu ka partes balun.

Prosedimentu legal ne’ebe klaru ba kazu tomak sen iha influensia husi partes barak, garantia ema tomak hanesan iha lei ninia oin, iha separasaun poder. Haré kriteriu JSMP hanoin, bainhira lideransa sira husi nasaun ne’e hakarak foti desizaun foo amnestia, importante foo definisaun klaru, “ haktuir iha relatorio ne’e.

JSMP mos haktuir katak, justisa ne’ebe sai hanesan dezeju husi povu TL agora, parese hanesan deit esperansa ne’ebe mak sei la-realiza tanba lideransa masimu estadu TL komesa hanoin fo amnestia jeral ba kriminozu funu nian, atór ba violasaun direitus humanus, krime kontra humanidade mesmu planu ne’e hetan objesaun husi povu tomak tantu ne’e husi ONG, akadémiku sira, parte Igreja nomos vítima rasik, familia vítima husi krime durante tempu okupasaun no invasaun husi Indonesia durante tinan 24.

Organizasaun Naun Govermental JSMP nia hanoin katak atu foti desizaun hodi fo amnestia jeral la’os buat ida ke fasil, tanba relasiona ho povu TL tomak ne’ebe mak kleur tebes sai hanesan vítima ba krime durane tempu okupasaun ne’e.

Tanba ne’e JSMP sente presiza atu fo opiniaun legal antes estadu realiza dezeju ne’e iha tempu oin mai, bazeia ba Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor Leste ne’ebe iha kompetensia atu fo amnestia mak Parlamentu Nasional deit, bazeia ba iha artigu hanesan tuir mai ne’e, 95: (Kompetensia Parlamentu Nasional Nian) 3. Parlamentu Nasional sei Halo mos (g) Amnestia.

Mesmu Parlamentu Nasional hetan kompetensia hodi fo amnestia bazeia ba artigu 95.3 (g) Konstituisaun no Prezidente da Repúblika mos hetan kompetensia bazeia ba artigu 85 (i) hodi fo perdaun ka indultu no halo redusaun ba iha pena sentensa, karik artigu hirak ne’ebe refere iha leten direitamente bele uza hodi nune’e ezerse kompetensia hodi fo amnestia ba kazu krime grave 1974 – 1999?.

Kompetensia tomak ne’ebe fo ba iha Prezidente da Repúblika no Parlamentu Nasional tenki mos bazeia ba iha ou tuir kompetensia sira seluk ne’ebe mos regula ka estipuladu tiha iha konstituisaun. Nune’e iha artigu balun ne’ebe eziste iha konstituisaun mos bandu hodi fo amnestia jeral ba iha atór krime grave iha TL ne’ebe akontese durante tempu 1974 – 1999.

Artigu 160 no163 Konstituisaun, artigu 160 regula katak krime grave ne’ebe akontese iha loron 25 de Abril 1974 até 31 de Dezembru 1999 (ne’ebe konsidera nu’udar Krime kontra Humanidade, Genosida, ou Krime Guerra/Funu) tenki prosesa nu’udar krime iha tribunal nasional ka tribunal internasional.

Artigu 163(1) estipula katak juiz iha tribunal nasional ou internasional sei ou bele julga kazu krime grave ne’ebe akontese iha tinan 1974 – 1999 no tenki prosesa to’o kazu ne’e deklara katak remata.

Bazeia ba lei internasional, amnestia jeral ba kazu krime Guerra/funu, krime kontra humanidade, krime ne’ebe hanaran Genosida kontra étniku la hetan lisensa. Ne’e bele hare iha Konvensaun Internasional Direitu Sivil no Politika iha parte II liu-liu iha artigu 3 (a, b, c) no iha parte III artigu 6.3 nomos iha Estatutu Roma ne’ebe Estadu Timor Leste ratifika tiha ona iha loron 6 Setembru 2002 deklara iha parte II Jurisdisaun, lei ne’e bele adopta no aplika, liu-liu iha artigu 5 konaba Krime ne’ebe inklui iha juridisaun tribunal. (ki)

Wednesday, August 12, 2009

Horta Kritika Nasaun Birmania




















Horta Lamenta Kondisaun Aung San Suu Kyi
DILI –
Prezidente da Republika Jose Ramos Horta hanesan mos Laureadu Nobel da Paz, kuarta (12/08/2009) hato’o ninia lamentasaun kona-ba kontinuasaun husi tratamento ne’ebe la-justu no detensaun illegal hasoru Xefi oposizisaun no Laureadu Nobel da Paz Daw Aung San Suu Kyi.

Tuir Prezidente Horta katak, sentensa ne’ebe desidi hasoru Suu Kyi hodi kontinua hela iha prizaun domisiliariu ne’e la-justu no totalmente labele aseita, tamba laiha baze ne’ebe forte, tuir kualker sistema legal ne’ebe iha.

Prezidente ne’e realsa katak, Daw Aung San Suu Kyi no prizoneirus politika sira iha Birmania tenke hasai hikas seim kondisoes ruma.

Prezidente Jose Ramos-Horta sei hato’o ninia ideias politika ruma kona-ba situasaun iha Birmania nian ne’e iha loron hirak mai. (ki)

TL Partisipa Enkontu Ilhas Pasifiku

TL Hanesan Observador Especial
DILI -
Timor Leste sai observador especial iha enkontru forum Ilhas Pacificu nian ba-dala 40 kona-ba mudansa klimatika iha Convestion Centre cidade Cairns - Australia. Enkontru ne’e hahu iha kuarta loron 5 too loron 7 fulan Agosto 2009 liu ba.


Membru ba enkontru ne’e mak Cook Island, Estados Federados Micronesia nian, Niue, Nova Guine Papua, Republika ilhas Marshall, Samoa, Ilhas Salomao, Tuvalu, Tonga , Vanuatu no Kiribi.

Mudansa klima no akequecimento global sai hanesan tema principal iha Forun Pacificu 2009.
Diskursu husi lideres sira ne’ebe partisipa realsa katak, nasoens husi rejiaun pasifiku rekonhese mudansa klima hanesan problema ida ke’e boot teb-tebes, laos deit iha pasifiku maibe iha mundo tomak.

Ex-presidente Forum Pacificu nian, Premier hussi Niue, Dr. Toke Talagi iha nia diskursu abertura hateten katak, “Ba ita hotu mudansa klimatika kontinua hanessan problema ida ke sai boot ba bebeik. Wainhira tomak sai afektadu, situasaun ba Ilhas sira ne’e be kikoan preokupa ita hotu. Nune’e duni ita tenki hare problema ida ne’e hanessa prioridade ida”.

Situasaun mundansa klimatika mos sai preokupasaun Timor-Leste nian.

Vice-Primeiro Ministro Coordenador ba Assuntos de Administration do Estado, Mario Viegas Carrascalao ne’ebe lidera delegasaun Timor-Leste hateten iha nia diskursu katak, “Similar to the PIF member countries, Timor Leste has not been spared the effects of the economic crisis and climate change. These are also issues of concern to our Government, and once again, I look forward to working with all the PIF member countries, in the coming days, in discussing these and other issues of mutual concern and contributing to regional solutions that can ensure the sustained quality of life for all of our peoples.

”Hanessan rai sira ne’e be halo parte Forum Ilhas Pasifiku, Timor-Leste mos hetan efeitos crise ekonomika no mudansa klimatikka. Kestoins sira ne’e mos hanessa preokupasaun ba ami nia governo, ami hakarak servisu ho nasoins sira hotu husi Forum Ilhas Pasifiku, iha futuro!” atu diskuti konaba neé no konaba kestoins sira nebe hanesan preokupasaun mutua nuneé hodi kontribui ba solusaun regional nebe bele sustenta kualidade moris ba ema hotu, “ haktuir Carrascalao iha nian diskursu. (ki)