Sunday, August 17, 2008

Deklarasaun Parke Nasional

Opior Timor Heleia Muelleri hanesan manu endemik iha Illa Timor
Tasi iha Lore, distritu Lautem area ida husi Parke Nasional

Foto : Bird Life International




“Parke Nasional Ne’e Lulik”
TUTUALA -
Komunidade iha Sub Distritu Tutuala, Distritu Lautem balun, iha mehi ida, oinsa bele hetan servisu no rendementu diak ba produto lokal, kuandu Parke Nasional Nino Konis Santana dezenvolve diak liu tan.

Oin-nusa mehi ne’e sai realidade depende ba ukun nain sira nian politika dezenvolvimentu, maibe realidade nebe agora dadaun akontese mak prekupasaun toos nain balun konaba area protejida.

“Nudar autoridade lokal, hare deklarasaun parke nasional ne’e diak tebtebes. Problema mak ai-laran agora estadu proteje ona, sai problema mak toos nebe komunidade halo dadaun no atu halo fali toos iha nebe, “ kestiona Xefi Aldeia Ihoro, Suco Tutuala, Sub Distritu Tutuala, Distritu Lautem Jose da Costa, foin lalais ne’e.

Tanba ne’e, hanesan autoridade lokal husu ba governu atu oinsa bele oferese fatin balun ba komunidade atu kontinua vida moris hanesan toos nain.

Hatan ba prekupasaun ne’e, Ministru Agrikultrua Floresta no Peska Mariano Assanami Sabino realsa, governu sei la-limite komunidade nia asesu ba iha parke nasional.

“Sistema jestaun nebe uza kategoria prinsipiu cinco iha mundo hotu uza katak, fatin nebe protejida maibe komunidade kontinua iha neba hodi dezenvolve komunidade iha laran, “ Assanami esplika.
Parke nasional Nino Konis Santana rekonesido internasionalmente bazeia ba Konvensaun Nasoens Unidas nian konaba Diversidade Biolojiku, kategoria V areas protejidas paizajen tasi no rai.
Aleinde ne’e, estabelese tuir rezolusaun do governu No.8/2007 no protejidu tuir konstituisaun RDTL, UNCBD, regulamentu UNTAET 19/2000 bandu eksplora no eksporta ai husi Timor, dekretu lei 6/2004 baze jeral konaba rezime legal ba jestaun no regulamentu peska no agrikultura.
Tuir esplikasaun rezolusaun do governu aktu no atividade nebe bandu iha parke mak; a) muda forma rai nian hodi soe no halekar besi tuan, sukata, kareta, rai-henek, ou restu sasan isin seluk ne’ebe nia impaktu la-furak hodi hare ou hafoer rai, anin, be hanesan fakar foer, restu husi sasan organikus no laos organiku, habou sasan aat no sukatas ne’ebe la-fakar ba fatin ne’ebe iha tiha ona, b) soe be restu husi industria ou uma kain nian iha be natural, iha rai leten ou rai laran ne’ebe bele kauza polusaun, c) kua, kaer, ta’a ou foti exemplu ba espesie ai sira ou animal sira iha rai leten ou tasi laran, sira hotu iha protesaun legal iha faze ruma ne’ebe atu bele hadiak ho eksepsaun ba asaun parke nasional nian no ba asaun cientifiku mos sei liu husi autorizaun hanesan, d) atu foti amostra geologika no husi especie zoologicka no botanicka, ne’ebe iha protesaun laran ne’ebe, husi nia natureza, la-halao liu husi atividade agrikula normal.
Esplikasaun seluk husi rezolusaun refere mak e) atu roo liu husi area parke nasional, mesmo navigasaun ne’e diak la-halo aat ou kauza estragos ba ekosistema ida ne’e, f) tipu peska ne’ebe deit iha area husi estreitu Jaco, excepto ba peska subsistencia ho kail, husi ema rai nain ne’ebe hela iha Tutuala.
Estabelesementu lei no rekrutamentu guarda floresta nain neen hodi tau matan ba area protejida, maibe ukun nain nasaun ne’e hanesan Primeiru Ministru Xanana Gusmão, Prezidente Parlamentu Nasional Fernando Lasama de Araujo no ministru agrikultura husu nafatin ba komunidade sira nebe hela besik iha area parke nasional atu iha dever hodi proteje ba oan no bei-oan sira nomos futuru nasaun nia.
“Oan no bei-oan iha distritu Lautem laran mak iha dever liu atu kuidadu valor kultura, sosial no tradisaun, laos tanba tauk lei, guarda floresta, maibe tanba tauk ita nia lulik, tradisaun, bei-ala nia riku nebe husik hela hanesan dever atu kuidadu ba bei-oan sira iha futuru, “ Assanami haktuir.
Ministru agrikultura ne’e informa, planu governu iha 2009 sei hari edifisio ida iha parke nasional atu nune’e jere diak liu tan.
Iha sorin seluk, Xefi Aldeia Pitileti, Suco Tutuala Antonio Branco katak, sosializasaun presiza kontinua halao iha komunidade nia leet konaba area protejida, nune’e populasaun nebe hela iha area refere bele kumpriende didiak konaba legalidade protesaun ba parke nasional.

“Ami sei servisu hamutuk ho se-deit wainhira iha sosializasaun nebe sei halao iha ne’e, “ katak Branco.

Magdalena de Jesus dos Santos Soares reafirma, nia sente kontente ho parke nasional nebe hetan ona deklarasaun husi governu tanba sei kontribui ba dezenvolvimentu turismo iha futuru.

“Hau kontente tanba parke nasional ne’e ejiste iha ami nia rai, tanba benefisio nebe ami sei hetan iha futuru mak rendementu ba ami nia produto lokal, “ dehan Magdalena Soares ho hamnasa midar.

Timor Leste dala-ida tan loke istoria foun ba dalan dezenvolvimentu sustentavel tanba sei kontribui prezerva bioversidade no eransa kultural hodi deklara parke nasional dahuluk nian, “ Finn Rieske Nielsen, Vice Reprejentante Nasoens Unidas iha TL hateten.

Parke nasional kompostu husi parte terrestre no marina ho luan 123,600 hektar, husi rai 68.000 hektar no tasi laran 55.600 kobre trés nautical mil tama ba tasi.

Rikeza nebe iha area parke nasional mak paisajem, balada fatin, ahu-ruin, ai-parapa, ai-laran, flora, lekirauk, rusa, meda, fahi-fuik, lenuk, niki, lafaek, samea, manu-fuik, tunino, baleia, tubaraun, ikan, uma-lulik, fatin lulik, tranqueira, fatin istoriku, meci no fatin arkeolojiku.

Parke nasional Nino Konis Santana uniku iha TL tanba iha valor naturais hanesan habitats mak estenso diversidade aas, integral, internasionalmente importante iha ambiente marina no terrestre, area ne’ebe luan no importante ba biodiversidade iha illha Timor tomak.

Biodiversidade terrestre, flora no fauna mak nasional no globalmente importante, diversidade aas, iha endemismo (espesie uniku iha TL) inklui espesie foun ba siencia, especia importante inklui manu 16, niki 16, espesie ai-oan 4, komunidade vegetasaun 12. diversidade aas husi komunidade vegetasaun ne’ebe uniku no integral hanesan floresta, savana, rai buras, foho, kostal no seluk tan.

Valor kultura no istoria mak istoria antigu tanba area nebe hela durante tinan 40,000 liu ba, liu husi fatin arkeolojiku 100, inklui evidensia ikus konaba okupasaun husi ema moderno ne’ebe mak kleur liu husi Sunda Kiik. Istoria recente mak iha fatin barak husi periodu kolonializasaun portugues, segundu guerra mundial husi Japaun, subar fatin gerilheiru sira nian ba movimentu hodi luta ba independensia kontra okupasaun Indonezia.

Valor seluk, istoria ema moris nian, kultural no tradisaun kontinua pratika kultural tradisional, atividade moris lor-loron nian, pratika agrikultura no peska, fiar spiritual, pratika cerimonia, sistema kustume konaba nain ba rai no tasi. Sustentavel moris lorloron nian mak hanesan vida agrikultura, hakiak animal, peska, rekursu florestal, dezenvolvimentu ekonomia nebe foun hanesan turismo ekolojiku no etikal.

Ho valor ne’ebe iha, protesaun ba parke nasional hanesan dalan ida atu preserva istoria no kultura ne’ebe uniku ba jerasaun oin mai tanba sai fator importante ba moris inklui floresta, peska, rai ba hakiak balada, lagua, mota, be no anin.

Intensaun no objetivu tuir departementu protesaun area iha parke nasional katak, garante protesaun ho nivel ass, konservasaun no sustentabilidade jestaun no dezenvolvimentu tuir lei.

Bioversidade no ambiente rai, tasi, espesie, habitat, material jenetiku, formasaun paizajen, jeomorfolojiku, teatros no artistiku furak hanesan parte balun husi intensaun no objetivu parke nasional.

Ho riku soin nebe iha, lian nain rai neba nian Feliz Correia hateten, parke nasional ho naran Nino Konis Santana hanesan lulik ida.

“Ema hothotu tenki tau matan, labele oho animal arbiru, wainhira ba ai-laran tenki husu lisensa ba rai-nain no lia-nain, “ nia sublinha.

Feliz Correia hatutan, Konis Santana mate tiha ona, maibe klamar iha ho naran nebe tau ba parke ne’e.

Ho naran ne’e, lia-nain aumenta katak, ema nebe iha intensaun estraga rikeza iha area parke nasional klamar saudozo Konis Santana sei hare.

“Ne’e duni ami lia-nain hateten, bandu ne’e ba futuru nasaun Timor Leste nian, “ nia reafirma.

Deklarasaun parke nasional ne’e gastu total orsamentu $35 mill. Governu TL oferese $21 mill no Darwin Initiativa suporta $14 mill.

Deklarasaun parke hetan partisipasaun husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão ho nia membru, Prezidente Parlamentu Nasional ho deputadu balun, vice reprejentante nasoens Unidas iha TL Finn Rieske Nielsen, embaixador Estadus Unidos iha TL, embaixador Australia iha TL, korpus diplomatiko, autoridade lokal nomos komunidade fatin neba nian.

Parke ne’e hanaran Nino Konis Santana hanesan heroi nasional nebe sagrifika-an luta ba ukun rasik-an.

Komandante das falintil Nino Konis Santana moris iha aldeia Vero, sub-distritu Tutuala, distritu Lautem iha tinan 1957 husi aman matebian Jee Makaru ho inan Poko Tana.

Konis Santana simu sakramentu baptismo iha kapela Tutuala iha loron 3 Marsu 1964 ho naran Antoninho Santana.

Iha tinan 1975, Konis Santana deriji União Nacional dos Estudantes de Timor-Leste nomos sai hanesan membro Organização Popular da Juventude Timorense.

Saudozo kumpleta nia estudu kuarta classe no kontinua estuda iha eskola particular nebe hari husi eis Prezidente da Republika dahuluk nian Francisco Xavier do Amaral iha Dili.

Tinan 1974 too 1975 Konis Santana kumpleta kurso professor ba tinan primeiru nian iha eskola Canto Resende.

Iha loron 11 fulan Marsu 1998 Konis Santana hakotu iis ho tinan 41 iha Merturu, distritu Ermera, subar fatin ida wainhira planeia stratejia hamutuk ho kompaneiru sira hodi kontra okupasaun Indonezia iha TL. (rita almeida/husi fontes oi-oin)