Thursday, May 21, 2009

Bandeira RDTL Monu

Foto TP/Eugenio Pereira

Estadu Hato’o Deskulpa
Xanana : Bandeira Ne’e Halo Hau Iha Ai-Laran

DILI - Estadu Timor Leste husu deskulpa boot ba ninia povu tomak no Timor-oan sira ne’ebe maka mate ona tanba independensia nasaun nian, relasiona ho bandeira nasional ne’ebe monu ba rai iha, kuarta (20/05) lorokraik, iha Palasio Governu.

Deskulpa ba povu ne’e hato’o husi Prezidente Parlamentu Nasional Fernando Lasama de Araujo no Primeiru Ministru Xanana Gusmao.

Tuir Lasama ho Xanana, bandeira sagradu nee monu laos tanba governu no membru Corpu Icar Bandeira Nasional ne’ebe hatun bandeira ne’e nia sala. Joven nebe maka kaer bandeira ne’e laos finje hodi soe bandeira ne’e ba rai.

“Ita hatene bandeira ne’e lulik no simblu nasional ita nian, nee duni tanba sira tau lubas iha liman maka koin. Ami husu ba povu hotu- hotu no matebian sira atu fo perdaun tanba nee laos sengaja,” tenik Lasama iha PN, kinta (21/05).

Iha fatin seluk, PM Xanana hateten nia parte agradese tebes ba membru CIBN ne’ebe bandeira monu husi nia liman ne’e tanba maske halo liman kois kaer bandeira, maibe nia tenki hakruk hodi foti rein nafatin bandeira ne’e.

“Ita hare joven ne’e la hakfodak, mais nia foti nafatin bandeia ne’e ho diak nudar pasu diak ba oin. Ne’e duni govenu labele fo sala ba labarik ne’e nia sala ou governu ne’e sala tamba promete deit loron seluk sira labele uza tan lubas kois ne’e,” haktuir nia.

Maibe, PM Xanana hato’o deskulpa barak ba povu tomak konaba insidente ne’e. “Hau hato’o deskulpa boot ba povu tanba ita kompre bandeira nee monu tanba kois. Tanba ita nia joven nee uja fali lubas nee maka kois monu nee,” dehan Xanana.

PM Xanana dehan, nia rasik ho povu TL terus hodi halo resistensia kontra okupasaun Indonezia durante tinan 24 nia laran tanba bandeira RDTL ne’e.

Ne’e duni nia husu ba komunidade atu komprende no labele foti politika oin –oin hodi hamosu fali rumoris.

“Bandeira nee halo hau iha ailaran tinan 19 no ba prizaun tinan 7 ne’ebe laos la troka bandeira ho diak. Maibe ami buka tinan – tinan atu respeita diak liutan bandeira ne’e,” katak Xanana.

Hatan konaba deklarasaun Dr. Mari Alkatiri katak bandeira ne’e monu sinal ladika ba governu AMP atu monu, PM Xanana responde nia governu sei la nakdoko.

“Hau husu deit nia (Mari) liafuan sira ne’e los. Mais ami bandeira monu husi leten nee dala ida tiha ona, mais ida nee atu aruma nee maka monu nee la iha problema ami kontinua ukun deit,” haktuir Xanana.

Iha sorin seluk, Deputadu PN Bankada Fretilin, Inacio Moreira katak ba oin governu tenki kuidadu didiak atu fo treinamentu ba membru CIBN hodi kuidadu didiak bandeira ne’e atu labele monu tan iha futuru mai.

Tuir Inacio katak, bandeira ne’e monu nudar sinal ladiak ba governu AMP hodi ukun.

“Se bandeira RDTL ne’e monu nudar sinal ladiak ba TL, ne’e duni estadu tenki hato deskulpa ba povu,” nia husu. (Timor Post)

Fretilin Kritika BM


BM Prezisa Ejiji Governu Kria Auditoria
DILI – Bankada opozisaun FRETILIN, kinta (21/05) ejiji ba Banku Mundial (BM) no parseirus desenvolvimentu sira ne’ebe iha interese ba projetu hari kapasidade jestaun finansas públiku nian (PFMCBP) atu ejije governu atu oinsa halo kedas auditoria externa konaba lalaok rekrutamentu no kontratasaun assesores tuir PFMCBP.

Xefe bankada Aniceto Guterres hatutan, auditoria ida ne’e tenke foo sai ba Parlamentu Nasional no publiku tomak.

Tenke transparensi makas, tanba se lae povu bele lakon konfiansa ho projetu doadores sira nian, “ dehan nia, iha sala bankada.

“Maibe a’at liu doadores mak bele lakon konfiansa ba ita nia estadu nia kapasidade atu halo gestaun ba fundus, sei la lakon ona. Ita hein katak lae no ita sei bele salva ida ne’e, “ nia reafirma.
Nia hateten tan katak, TL presiza asistencia tekniku maibe osan ne’ebe iha laiha jestaun ida diak, entaun sei lakon konfiansa husi doadores sira hodi asistencia teknika iha situasaun ne’ebe ita sei presiza.

Partidu opozisaun mos kestiona transparansia husi ministeriu das financas konaba rekrutamentu advisor internasional.

Relasiona polemika salario ne’e, Banku Mundial foo sai ona nota komunikado ho data 14 Maio liu ba haktuir, sei halo revisaun ba salario advisor internasional iha projetu hari kapasidade jestaun finansas públiku nian.

Banku Mundial nia polítika laos atu finansia kontratu konsultór sira nebe faila atu hasoru estandar apropriadu.

Foin dadauk ne’e, Primeiru Ministru Xanana Gusmao hateten katak governu Aliansa Maioritaria Parlamentar la hasai osan povu nian hodi selu salariu asesor internasional. Maibe, asesor kuaze nain 48 hetan vensimentu husi PFMCBP ne’ebe finansia husi doador ualu iha sistema administrasaun Banku Mundial nian.

Iha karta deklarasaun Banku Mundial nian hateten katak programa PFMCBP ne’e hari iha 2006 bainhira Timor Leste renova hela konflitu nebe maka hamosu kuaze ema 100,000 sai deslokadu.
Programa ne’e halo hodi fo asistensia tekniku ba haforsa kapasidade no ajuda governu Timor Leste uja reseitas fundus petroliu hodi hari serbisu sosiál, lori asistensia ba povu no hahu fila fali kresimentu ekonomiku no dezenvolvimentu.

Banku Mundial hateten programa lori ona resultadu siknifikantes ba Timor Leste iha tinan kotuk. Hamutuk ho ezekusaun annual fiskál nebe sae ba millaun US$76 iha 2005/06 to’o millaun US$550 iha 2008.

Banku Mundial rekonhese mos katak programa ne’e susesu duni iha 2008, inklui lori ema sira nebe maka sai deslokadu iha 2006, pensaun veteranus sira, ferik no katuas no sira seluk. Maibe, preokupa nivel saláriu asistensia tékniku internasionál iha TL no nasaun postu konflitu sira seluk. (Timor Post)

Problema Quorum,
Lasama Sei Impede Viajem Deputadu
DILI – Quorum iha Parlamentu Nasional nebe sai problema ikus-ikus ne’e, Prezidente Parlamentu Nasional Fernando Lasama de Araujo hateten katak, sei la foo despacho ba deputadu sira atu halo viajem.

Bainhira deputadu sira hasoru problema iha liur laos responsabilidade parlamentu, dehan Lasama, kinta (21/05) iha uma fukun.

”Deputadu ida-idak iha responsabilidade atu prenche quorum. Quorum ne’e laos presidente parlamentu ninian, hau mesak tuur iha ne’eba mos la-halo buat ida. So deputadu 33 tuur iha laran mak parlamentu bele halao nia servisu tuir regras rejimentu parlamentu nasional, ‘ nia reafirma.

“Deputadu ne’ebe la prenche quorum, konsidera falta. Ohin (horseik-red) komesa barak ona, no hein katak ba oin barak liu tan, ‘ haktuir nia ba jornalista sira hafoin diskusaun lei funsaun publiku.

Sorin seluk, quorum la too, tuir xefi bankada Fretilin Aniceto Guterres katak tamba jestaun meza PN, ‘ dehan nia ba jornalista sira iha sala bankada.

Hatan ba ne’e, Prezidente PN hateten, opozisaun nunka hakarak hateten buat ne’ebe diak.
“Se jestaun ladiak, maluk opozisaun sira ne’e nunka atu kontribui para halo jestaun diak, “ katak Lasama.

Maibe, Guterres hatutan, deputadu ida-idak iha nia responsabilidade atu kumpri dever hanesan deputadu. PN hanesan orgaun politika, laos organizasaun baibain.

“Tamba parlamentu iha maioria ne’e mak sai governu. Tamba ne’e hanesan maioria iha responsabilidade atu foo apoio no konfiansa ba governu ne’ebe mak forma, “ argumenta Aniceto Guterres.

Jose Texeira hatutan mos katak, ita reprejenta povo laos deit foti liman. “Laos hotu maibe iha balun, tamba ne’e reprejenta povo presiza lori povo nia aspirasaun, “ tenik nia.

Lasama hateten, kritika opozisaun ne’e hanesan direitu ida. “Ita hotu koalia ba povo. Sanksaun ikus ne’e mai husi povo, tamba ne’e hau kumpri nafatin hau nia servisu, “ nia reafirma tenik. (Timor Post)

Aniversario 20 de Maiu


PR Apela Governu Hamate Korupsaun
■Bandeira Monu, Gas Matan Been Kona Longuinhos
DILI -
Prezidente Republika José Manuel Ramos Horta fo apelu ba governu nebe lidera husi Primeiru Ministru Xanana Gusmão atu hakaas-aan hodi realiza programa dezenvolvimentu no hamate korupsaun.

Foto TP/Mario Jhonny
“Hau halo apelu ba governu para hakaas-an liu tan realiza nia programa no orsamentu atu halo governasaun hanesan lalenok atu hamate korupsaun, ” dehan Horta, iha nia diskursu bainhira selebra loron restorasaun independensia Timor Leste nian ba dala hitu, iha palaçio governu, kuarta (20/05).

Xefe estadu apela mos governu no parte sira seluk atu kontinua buka hametin nasaun tuir dalan ne’ebe luan hodi nune’e demokrasia, toleransia, rekonsiliasaun no unidade nasional bele metin.

Iha diskursu Horta promete fulan oin mai selebra tinan 10 konsulta popular 30 de Agostus sei halo mensajen naruk liu ba nasaun ho reflesaun ba nasaun.

Entretantu, iha fatin ketak Vise Primeiru Ministru Mario Viegas Carrascalào rekonese korupsaun iha governu defisil atu kombate tanba iha kustume rezistensia pasivu hodi taka malu.
Tuir Carrascalão katak, dala barak intidade governu tenta taka verdade nebe iha ona indikasaun katak iha korrupsaun.

“Dala barak hau husu sira la-hatene. Maibe hau hetan fali husi media (jornal sira) ka televizaun. Ne’e maka kestaun ida mos ba hau. No to’o agora, laiha prosesu ba korupsaun ruma iha hau nia meza leten,”tenik nia.

Rekonhesimentu
Entretantu atu rekonhese kontribusaun sidadaun Timor oan no sidadaun estranjeiro ne’ebe foo ona sira nia kontribusaun ba Timor Leste Horta fo medalia ba Aguida Fatima Amaral nudar Atleta, no a Alsino Pereira nudar atleta mos.

Ema estranjeiru maka hanesan Madre Maria Sioda husi kogregasaun Madre Canosiana (sidadaun Italia) no dr. Daniel Murphy husi Klinika Bairopite hanesan sidadaun Estadus Unidos Amerika nebe durante ne’e halao knar iha TL.

Bandeira RDTL Monu
Bandeira Nasional RDTL, ne’ebe hasae iha selebrasaun loron restorasaun independensia nasaun nian iha 20 Maio dadersan monu ba rai bainhira hatun iha tuku 17.00 lokraik husi Corpo Icar Bandeira Nasional nia liman.

Tuir fontes balun nebe hare ho matan ba bandeira monu, ba diario neé katak hateten Bandeira Nasional nebe konsege monu ba rai neé laos maneira husi parte ICBN nian. Maibe realidade hatudu hanesan dezastre.

Primeiru Ministru Xanana Gusmão hirus ba insidente ne’e. Eskoltu PM Xanana nian ida hateten katak PM Xanana hirus makas duni.

Entretantu Sekretario Geral Partido Fretilin Mari Alkatiri sente triste.
Nia hateten, dezastre neé hatudu sinal positivu katak governu AMP sei monu husi lideransa.

“Hau triste kuandu simu informasaun katak bandeira nebe ohin hatun konsege monu ba rai, ida neé hatudu sinal saida los ba ita. Hau hanoin ida neé hatudu sinal good bye AMP no good bye Xanana,”dehan nia.

Fatin ketak iha kuarta kalan maizu-menus iha tuku 8.25 OTL ema deskonhesido soe gas air mata (gas matan been) iha Komandante Jeral Polisi Nasional Timor-Leste Longuinhos Monteiro nia oin husi kuaze metrus 40.

ASDT Ba Tinan 35
20 de Maio hanesan mos loron moris partidu ASDT ba tinan 35 nian. Durante seremonia, Francisco Xavier do Amaral hateten, partidu ASDT sei kontinua luta ba hodi liberta povu ai-leba sira. (Timor Post)

AMP Hatan Alkatiri



Diferensia Opiniaun Labele Hamosu Krise

DILI - Desenvolvimentu lao diak, povo moris diak no hakmatek, presiza ema hothotu nia kontribuisaun.

Selebrasaun restaurasaun independensia Timor Leste ba dala hitu tinan ne’e, portavoz Aliansi Maioritaria Parlamentar deputadu Fernando Dias Gusmão, tersa (19/05) ba jornalista Timor Post Rita Almeida, iha uma fukun Parlamentu Nasional, husu ba lider sira koalia tenki sukat.

Deputadu husi bankada Partido Sosial Demokrata ne’e hatutan, diferensia opiniaun entre partidu no politiku sira normal, mais diferensia sira ne’e labele hamosu problema no krise iha Timor Leste

Hakarak hatene liu tan, strategia bloku AMP iha parlamentu, tuir mai ami hatun intervista iha perguntas no resposta.

Timor Post : Signifikado oinsa husi bloku Aliansi Maioritaria Parlamentar ba loron restaurasaun Independensia ba tinan ne’e?
Fernando Gusmão :
Komemorasaun tinan hitu ita nian restaurasaun independensia iha signifikadu boot. Signifikadu katak, ita nian nasaun ne’e, liberta ona durante tinan hitu. Signifika mos katak, durante tinan hitu ona mak ita konstroi estadu direitu demokratiku. Buat barak mak lao desde 2002 too mai agora.

Primeiru governu konstitusional simu knaar momenta ne’ebe atu hari instituisaun estadu nian tomak ne’ebe liu husi lei bar-barak parlamentu aprova, depois sai hanesan baze governasaun ba nasaun nian.

Mai too kuatru governu konstitusional simu todan ida iha momentu krize 2006 nia rohan. Tamba ida ne’e mak momentu governasaun durante ne’e ami hare katak fokus ne’ebe ita nian governu halo liliu oinsa mak atu hametin instituisaun estadu nian nomos resolve problema sira ne’ebe mak sai prioridade.

2006 ita hare katak mosu problema IDP’s bar-barak, problema petisionariu, entaun governu AMP tenta resolve uluk ne’e. Agora ita hare kuaze 80 ital pursentu resolve, foin atu tama iha fase desenvolvimentu iha 2009 ne’ebe agora lao dadaun. Foin fulan lima, ita espera katak fase primeiru desenvolvimentu ne’e bele hatudu buat diak ida, balansu diak ida para ita nia ekonomia no vida moris povo nian ne’e bele diak liu tan.

TP : Oinsa ita boot nia komentario, situasaun hakmatek agora dadaun ne’e hanesan mos parte kontribuisaun partidu opozisaun Fretilin?
FG :
Situasaun hakmatek ne’ebe agora dadaun lao, kontribuisaun Timor-oan tomak. Se partidu opozisaun sente katak, sira mak kontribui signifika katak uluk sira mak halo runggu-rangga. Ne’e mak labele hanoin katak, agora hakmatek tamba sira hakmatek entaun signifika katak uluk sira mak runggu rangga. Opiniaun hanesan ne’e ladun diak.

Dala ida tan, opiniaun ne’e la loos i loos liu mak situasaun hakmatek ne’e tamba esforsu husi governu nian ho apoio sidadaun hothotu nian. Opozisaun, partidu ne’ebe iha governu, hothotu hamutuk mak kria estabilidade ne’ebe ohin loron ita hothotu hetan, laos ema ida deit.

Se grupo ida deit, ka partidu ida deit mak dehan kontribui ba estabilidade, ne’e hanoin sala. Se hanoin hanesan signifika katak ita sei fahe malu nafatin. Grupu balun halo diak, halo estabilidade, grupu balun hanoin instabilidade ba ita nian rai. Ida ne’e ita tenki ses husi hanoin hanesan ne’e.

TP : Tuir akuzasaun katak, governu AMP ukun tamba violensia ne’ebe mak mosu iha 2006?
FG :
Não! Governu AMP ukun tamba resultadu eleisaun, laos krise. Tamba resultadu eleisaun partidu Fretilin la-hetan maioria iha parlamentu. Partidu Fretilin hetan deit 21 kadeiras. Partidu seluk hetan 48, signifika maioria povo la-hili ona Fretilin, entaun nia tenki sai opozisaun. Ne’e regras demokrasia.

Ita nian nasaun estadu direitu demokratiku, entaun ita tenki respeita regras demokrasia, se la maioria tenki sai opozisaun, maioria mak tenki ukun, i AMP agora 38 kadeiras, portantu maioria parlamentar.

TP : Oinsa sujestoens ba governu husi bloku AMP atu redus pobreza nomos desenvolvimentu iha futuru?
FG :
Hau hanoin katak, governu tenki aslera prosesu desenvolvimentu, aselera ezekusaun orsamentu ne’ebe parlamentu aprova tiha ona. Projetu bar-barak mak parlamentu aprova, lliliu infrastrutura ne’ebe tinan 2009 hanesan tinan infrastrutura. Ida ne’e tenki aselera.

Konstrusaun transmisaun central eletrisidade tenki lao, rehabilitasaun estrada tenki lao. Se lae ano infrasturura mais naran deit, buat ne’e laiha, entaun tenki lao tamba foin tama fulan lima. Signifika katak, sei fulan hitu ne’ebe governu bele halo buat ruma liliu infrasrutura nian.

TP : Taktika politika husi bloku AMP no partidu opozisaun ikus-ikus ne’e, nia signifikado saida?
FG :
Ami servisu diak, ami koalia ba malu, ami hamnasa. Diferensia de opiniaun ne’e normal. Esensia poltika mak ida koalia A, ida seluk koalia B ne’e mak demokrasia.

TP : Dalan ida atu mosu eleisaun antisipada, stratejia ne;ebe Fretilin seu foti mak renunsia husi parlamentu nasional. Karik ne’e sei ameasa ba governu AMP?
FG :
Ne’e laiha amesa, tamba partidu sira iha AMP ne’e mos nia stritura too iha baze, partidu sira ne’ebe mak iha massa. Portantu la-ameasa ida, para atu foo ezemplu demokratiku, atu foo edukasuan sivika diak ba ita nian povo, entaun diak liu eleisaun tenki tuir ninia tempu. Se lae aban bain rua Fretilin sae la maioria, tun! Ida ne’e sei hamosu instabilidade.

Ita hakarak governu ida sae, prontu povo fiar halao knaar tinan lima tuir konstituisaun. Eleisaun mai fali ida manan kontinua, ida seluk la manan tun partidu seluk mak ukun. Ne;e mak diak.

TP : Tamba sa AMP la simu konsensus nasional husi partidu Fretilin?
FG :
Não, partidu Fretilin nunka hatoo proposta mai ami atu halo konsensus nasional. Prezidente da Republika mak iha ideas para halo hamutuk partidu sira iha konsensus. Mais konsensus signifika fahe kadeira ba malu ne’e ami la konkorda. Tamba ita tenki respeita ita nian konstituisaun.

Konstituisaun katak, se mak maioria parlamentu, nia mak ukun. Entaun ida ne’e mak ukun dadaun tuir konstituisaun no tuir lei. Ne’e duni laiha konsensus ida mak partidu Fretilin hatoo ona ba iha partidu ne’ebe agora iha AMP. Ida ne’e seidauk iha.

TP : Planu ida oinsa mak husi bloku AMP atu forma komisaun inkeritu parlamentar, ne’ebe hetan ona aprovasaun final global ba kazu indikasaun korupsaun iha ministeriu balun?
FG :
Sim, normalmente kuandu iha akuzasaun ba indikasaun korupsaun, tamba iha ona lei. Parlamentu bele forma komisaun de inkeritu, hafoin forma iha poder halo investigasaun ba ministeriu sira ne’ebe mak iha indikasaun korupsaun.

Depois investiga mak iha resultadu indikasaun korupsaun, parlamentu sei rekomenda ba prokurador jeral da republika, sira mak tenki kontinua halo investigasaun kriminal ba kazu korupsaun tamba kazu korupsaun ita konsidera hanesan krime ida. Tamba ne’e parlamentu nasional labele halo investigasaun kriminal.

TP : Iha ona planu ou lae, bloku AMP forma komisaun ?
FG :
Lae, depende ba iha ona kazu ka lae. Tamba durante ne’e politiku sira sempre foti korupsaun, korupsaun maibe laiha evidensia. Ita iha lei ida mak dehan ema seidauk julga iha tribunal, ema ne’e la sala. Ne’e prinsipiu direitu ida! Katak seidauk tama tribunal, seidauk hetan desizaun sala, ema ne’e sei la sala.

Entaun, ita labele rona rumoris ba halo investigasaun. Ne’e labele! Tenki iha evidensia ruma katak iha duni korupsaun ita ba halo investigasaun hodi hare lolos katak, indikasaun ida ne’ebe ita hetan ne’e loos duni ka lae.

Se loos duni, hafoin rekomenda ba prokurador jeral da republika hodi kontinua halo investigasaun klean liu tan.

Kuandu iha indikasaun, ministeriu ruma halo korupsaun bele forma. Mais importante mak ne’e; povo, sosiedade sivil, media, ne’ebe iha faktus konaba korupsaun ninian. Bele hatoo mai parlamentu bazeia ba faktus sira ne’e, parlementu forma komisaun inkeritu para halo investigasaun. Se laiha faktus no bukti-bukti awal, ne’e defisil parlamentu halo inkeritu. Entaun parlamentu labele servisu bazeia ba rumoris.

Ba kazu Ministra da Justica, parlamentu labele halo inkeritu tamba tama ona iha tribunal. Iha lei no konstituisaun rasik hateten katak, kazu sira ne’ebe mak iha ona tribunal, kazu sira ne’ebe mak prokurador ou polisia halo ona investigasaun. Ne’e parlamentu labele halo inkeritu iha nee’ba. Maibe kazu sira ne’ebe mak ema ida seidauk book. Parlamentu simu evidensia dehan iha problema korupsaun iha governu ou administrasaun publika, enataun parlamentu bele forma komisaun hodi halo investigasaun. Maibe depois hetan evidensia tenki entrega ba prokurador jeral da republika tamba ita nia konstituisaun no lei haruka hanesan ne’e. So prokurador mak bele halo akuzasaun ba ema sira ne’ebe mak indika halo korupsaun.

TP : Oinsa ita boot nia mensajem ba povo atu iha konfiansa nafatin ba governu AMP?
FG :
Sim, ita koalia eleisaun 2012 ne’e sei dook, sei tinan tolu. Tinan tolu buat barak bele akontese iha durante governasaun. Mais hau hakarak foo deit mensajem ba loron restaurasaun independensia katak, tinan hitu ona ita restaura ita nian independensia husu para entidade hothotu iha nasuan ida ne’e, juventude, ita nian media, sosiedade sivil, politiku sira tau interese nasional no povo nian iha oin.

Tamba saida, tamba ita ukun tamba povo. Tamba povo mak ita halo politika, konkore ba eleisaun povo hili ita hodi ukun. Ukun para halo desenvolvimentu, para povo moris diak, ida ne’e mak importante.

Diferensia opiniaun entre partidu normal, entre politiku sira normal, mais diferensia sir ane’e labele hamosu problemas. Diferensia sira ne’e labele hamosu fali krise iha ita nian rai. Tamba ne’e, lider sira koalia tenki sukat, kuandu ita akuza ema sem faktus labele. Mais ita iha provas lori ba prokurador no tribunal para lao tuir nia dalan, lao tuir lei. Se mak sala ba tribunal no ba komarka. Ne’e mak diak. (*)

Alkatiri Kritika AMP


Alkatiri Husu Governu AMP Ukun Didiak
DILI - Atu harí riin ida metin, tenki harí ho ema hot-hotu nia kontribuisaun.

Selebrasaun restaurasaun independensia Timor Leste ba dala hitu tinan ne’e, Sekretariu Jeral Partidu istoriku Fretilin Mari Alkatiri, segunda (18/05) ba jornalista Timor Post Rita Almeida, iha sala bankada Parlamentu Nasional, konvida fila fali governu Aliansi Maioritaria Parlamentar ba konsensus nasional.

Mari Alkatiri mos kontinua kritika governu AMP ho solusaun, atu-oinsa governu AMP ukun ho diak, para labele lakon konfiansa iha eleisaun oin mai.

Ho kritika hirak ne’e, wainhira jornalista tenta, liu husi telefone fiksu, SMS no telefone husi movel too hasoru malu ho media officer PM, maibe la-konsege hetan intervista ho Primeiru Ministru Xanana Gusmão tamba razaun okupadu.

Hakarak hatene liu tan, esperansa no stratejia Fretilin ba eleisaun antisipa, tuir mai intervista iha perguntas no resposta.

Timor Post : Signifikado oinsa loron 20 de Maio ba Partido Fretilin?
Mari Alkatiri :
Sim, ba partidu Fretilin nia signifikado rua. Ida, 20 de Maio ne’e kriasaun ita hari ASDT-Fretilin iha 1974. Ba Timor Leste signifika luta ida Fretilin halo durante 24 anos too restaurasaun independensia 20 de Maio 2002.

Tantu, signifika tinan ne’e ita halo tinan 7, ita lori fila fali independensia ne’e mai iha ita nian rai. Independensia ne’ebe ita proklama 28 Novembru 1975, Indonezia invade tiha, bele dehan estadu la-funsiona total. Entaun iha 20 de Maio 2002 ita restaura fali, hanesan estadu ida independente, mundu tomak rekonhese.

Ne’e importante tebtebes ba povo tomak, ita rejista duni durante 7 anos, konflitu balun iha ita nian rai laran. Hahu 4 Desembru 2002 manifestante sira sunu hau nian uma rasik hanesan Primeiru Ministru, hau nia uma privadu. Mai too 2006 krise boot ba ita hothotu.

Krise durante governasaun Fretilin nian, ema la-respeita vontade povo nian, la-respeita istoria povo nian. Sempre tenta atu sobu fila fali buat sira ne’e hotu mak mai 2006, ita hare konspirasaun ho golpe kontra governu Fretilin. Ne’e, ita labele haluhan. Labele haluhan tamba se ita haluhan, aban bain rua ita sei repete fali.

Agora ita hare situasaun aman (kontrolado-red) loos. Ita hanoin katak, ida ne’e susesu governu Aliansi Maioritaria Parlamentar nian. Lae! situasaun aman, situasaun paz, estabilidade tamba sira ne’ebe halo violensia desde 2002 too 2006, sira mak agora tuur iha kadeira ukun nain ne’e.

Tamba Fretilin lakohi violensia, mak situasaun estavel, paz. Ne’e laos susesu governu de facto AMP nian. Ne’e susesu, tamba Fretilin atu hanorin ba hot-hotu katak violensia ne’e labele sai fali instrumentu para uza halo politika.

Politika iha estadu de direitu labele halo ho violensia. Demokrasia labele uza violensia, tamba ne’e Fretilin komu aproveita tempu ne’e atu hanorin. Hau husu boot deit katak, sira ne’ebe agora dadaun ukun hela rai ne’e, resultadu violensia uluk ninian, sira mos aprende oituan buat sira ne’e.

TP : Oinsa kontribuisaun partido Fretilin iha futuru, atu povo bele moris hakmatek?
MA :
Ne’e sira seluk mak tenki respeita povo. Fretilin hatudu ona katak hatene respeita povo, sira seluk aban bain rua sai husi poder tenki respeita nafatin povo. Labele uza fila fali violensia para atu hadau poder hanesan halo ona iha 2006. Ne’e sira seluk mak tenki aprende, povo tenki ejiji ba sira para aprende buat ne’e. Tamba Fretilin hatudu ona, katak lakohi violensia.

TP : Planu kontribuisaun ida oinsa husi Fretilin, atu redus pobreza iha Timor Leste?
MA :
Redus pobreza, laos deit uza osan. Uza osan deit aumenta pobreza. Sei uza osan nar-naran deit, ne’e redus pobreza ba ema lubun oan ida deit. Sira mak sai riku ba bo-boot, povo sei kiak nafatin.

Redus pobreza tenki iha planu, tenki iha programa, para halo desenvolvimentu. Tenki loke servisu ba joven sira hotu, tenki halo formasaun ba joven para bele kompete iha merkado traballho. Redus pobreza laos deit kaer osan mai husi minarai nian hodi fahe, ne’e mak redus pobreza. Ne’e halo korupsaun boot, ne’ebe ita hare dadaun. La-redus pobreza ida.

Korupsaun hatene halo festas deit, gasta osan lubuk ida para halo festa deit. Ne’e lae!ita presiza atu hare, halo oinsa mak ita atu foo konfiansa ba povo ne’e, loke servisu ba joven sira, ba ema sira ne’ebe iha kapasidade atu halo servisu. Hadia tan eskola, hadia tan saude, hadia tan agrikultura, hadia tan infrastrutura tomak hotu, komunikasaun, transportes, obras publika, buat sira ne’e hotu.

Atu redus pobreza, governu ida tenki iha kapasidade atu halo programa. Laos uza osan nar-naran deit.

TP : Mekanismu saida loos mak governu AMP uza atu ukun povo ho diak?
MA :
Hau hateten ona, tenki halo planu desenvolvimentu ida diak. Li-liu tenki hahu husi komunidade. Tenki halo kontrola didiak, fiskalizasaun didiak para labele iha korupsaun. Korupsaun ne’e laos ita halo tiha korupsaun mak halo fali komisaun ida para kombate korupsaun. Ne’e laos nune’e.

Primeiru tenki monta sistema ida, labele foo dalan ba korupsaun. Monta ona sistema ne’e la foo dalan ba korupsaun, mais sei iha nafatin korupsaun balun. Entaun mak iha komisaun para kombate korupsaun. Laos loke dalan tiha ba korupsaun mak tau fali komisaun ida para kombate korupsaun. Ne’e atu bosok ema iha ne’ebe. Ne’e bosok ona. Loke dalan bobot ba korupsaun. Sosa foos mai la-hatene kontrola, fo projetu ba ema bar-barak laiha konkursu. Ne’e loke dalan boot ba korupsaun ona, depois mak dehan atu kombate korupsaun. Ne’e atu bosok povo ona.

Projetu bo-bot entrega deit laiha konkursu. Desizaun vontade, vontade se nian. Governante sira nian deit. Sira mak iha vontade. Vontade politika, desizaun politika, lei sira la respeita, konstituisaun sira la respeita. So-desizaun politika. Entaun desolve parlamentu. La-presiza hein ona. Tau parlamentu halo saida. Tuir vontade Xanana nian deit ona.

TP : Kontribuisaun ida oinsa mak partido Fretilin sei halo ba povo no nasaun, relasiona taktika politika ne’ebe Fretilin hatudu iha Parlamentu Nasional, ne’ebe dala-balun halo povo la-kontente?
MA :
Hau la-fiar povo la-kontente. Se-Fretilin mak la-koalia, la-halo kritika, la-hatudu momos katak iha korupsaun bo-boot. Governu ne’e, sei halo aat liu tan.

Tamba Fretilin matan loke hela, matan moris, hare sasan kritika nafatin. Halo kritika mak nune’e. Agora, atu tuun mai luron para halo violensia, Fretilin lakohi.

Fretilin uza Tribunal de Rekursu para hare orsamentu ne’ebe aprova nar-naran. Tribunal de Rekursu foti desizaun la-tuir lei, la-tuir konstituisaun. Ne’e Fretilin nian servisu, laos ema seluk. Fretilin sei halo balansu ida para hatudu ba povo saida mak governu ida ne’e halo.

Riku soin povo nian ne’e, uza halo nusa. Uza para se mak atu sai riku. Ne’e Fretilin sei hatudu, povo ne’e loke matan. Para too eleisaun hatene lolos, atu vota ba se.

Ita hatene ona, agora dadaun ita hare, ministeriu sira ne’e nakonu ho asesor internasionais, balun Timor-oan mos sai fali internasionais, para manan osan bo-boot. 10, 15, 20 mill dollares ful-fulan. Laiha kualifikasaun, laiha kualidade para manan osan sira hanesan ne’e. Mais manan nafatin. Tamba saida, tamba amigo amiga ministra no ministru sira nian, ne’e mak tuur iha neba.

Ne’e mak Fretilin uza hodi halo politika, uza lei. Laos halo politika uza violensia lae! Ne’e Fretilin lakohi.

TP : Esperansa ida oinsa mak Fretilin iha, atu akontese eleisaun iha 2010?
MA :
Fretilin kuandu halo funu durante 24 anos, barak ona mak la-fiar atu manan. Maibe Fretilin nunka lakon esperansa. Too referendum manan duni.

Agora naturalmente ita iha situasaun ida ke susar tamba ita iha osan para halo desenvolvimentu. Desenvolvimentu la-akontese. Ema lubun oan ida mak uza osan ne’e para sai riku. Povo tenki loke matan.

Fretilin nia esperansa no Fretilin nia serteza mak ne’e, se iha eleisaun foun, povo sei vota tuir dalan loos. Tamba iha 2007 povo foo vitoria ba Fretilin, maibe Fretilin la-ukun tamba ema hadau tiha ukun ne’e.

Povo iha 2010 iha eleisaun jerais, tenki foo fila fali vitoria ba Fretilin mais ho maioria ida ke ema labele hadau. Ne’e tenki iha domina parlamentu, tenki iha maioria absoluta, maioria kualifikado iha parlamentu. Ne’e para ema hadau poder mos labele. Se-foo nafatin vitoria ne’ebe laiha maioria absoluta, ne’e ema sei hadau nafatin poder.

TP : Stratejia oinsa mak Fretilin halao dadaun?
MA :
Ami halo servisu dadaun. Ami halo reajustamentu strutural hahu husi vila, aldeia mai too distritu. Agora dadaun, bele dehan too fulan Junu, Jullu atu hotu. Ami preparadu para infrenta eleisaun.

TP : Eleisaun antisipa so akontese iha situasaun krize nomos Parlamentu Nasional la funsiona ho diak. Stratejia oinsa mak Fretilin atu uza para eleisaun bele akontese iha 2010?
MA :
Bom, ikus liu dalan hothotu ami konfese para eleisaun antisipada ema lakohi. Ami bele husik parlamentu e sai husi parlamentu. Ami sai parlamentu para, la-presiza uza violensia. Fretilin dada-an husi parlamentu. Parlamentu laiha ona numeru para lao nafatin ba oin.

TP : Karik asaun ne’e konsagra iha lei ruma ou konstituisaun ?
MA :
Ne’e, asaun politika. Ne’e ema ida labele bandu. Ne’e direitu. Komu direitu atu dada-an husi parlamentu, laiha ema ida mak obriga dehan lae, Ó laiha direitu. Hau iha direitu para tuur iha neba, no hau iha direitu para la-tuur iha neba.

TP : Asaun ne’e, karik la foo impaktu moris hakmatek ba povo. Tamba ita hare eleisaun liu ba, wainhira kampanhe sempre mosu asaun violensia ?
MA :
21 deputadu husik deit parlamentu, tamba sa iha violensia. Sei iha violensia tamba sira ne’ebe agora tuur iha poder ne’e, sira gosta deit mak violensia. Hau la-fiar katak, sira mos hakarak repete fali violensia. Hau la fiar.

Uluk sira akuza Fretilin tamba Fretilin mak governa. Agora sira atu akuza se fali para atu halo violensia. Akuza sira nia-an rasik.

TP : Konsensus nasional husi Fretilin ne’e, oinsa?
MA :
Ami hakarak atu buka mekanismu para hare konsensus nasional iha areas bar-barak. Maibe se AMP nafatin la simu, ami labele obriga.

TP : Prosesu konsensu nasional, agora lao oinsa?
MA :
Paradu hela. Sira lakohi, sira lasimu.

TP : Fretilin hatene razaun saida mak AMP la-simu konsensus nasional?
MA :
Lae, sira la foo razaun. Sira dehan ne’e kontra konstituisaun deit. Uluk Fretilin ho maioria sira dehan katak, Fretilin labele ukun mesak. Agora sira halo tiha sira nian aliansa ukun tuir sira nian hakarak deit.

TP : Konsensus nasional ne’e, nia objetivu oinsa?
MA :
Kuandu harí estadu ida. Estadu ne’e foin tinan 7. Atu harí riin ne’e tenki metin, para harí metin, tenki harí ho ema hothotu nia kontribuisaun. Se-lae, harí tiha hanesan Fretilin harí, seluk tama mai dehan atu halo reforma. Harí seidauk metin, atu reforma ona. Entaun aban bain rua Fretilin manan fali, entaun ida sira halo ne’e ami la-simu. Ami halo fali reforma, para reforma fali. Ne’e atu dura tinan hira. Ida tama ida sai. Ida tama foun ne’e halo fali reforma.

Iha reforma, kuandu buat ne’e riin metin ona. Ita iha sistema ida ke metin ona. Ita atu hadia mak halo reforma. Agora reforma sira nian ne’e, seidauk hametin atu reforma ona, tamba ne’e mak sira sobu deit. Sobu atu harí fali, la-hatene harí halo nusa mak copy fali Fretilin nian.

Sira dehan reforma jestaun finanseiru. Ami iha prosesu konsolidasaun hahu ona buat ne’e, tamba ami hatene ona, osan atu tama barak. Entaun atu halo konsolidasaun ba jestaun finanseiru. Ami mak hahu, sira kaer fali, enves konsolidasaun, halo reforma.

Agora sai saida. Osan ne’e hanesan be sulin ba, sulin mai deit, ema ida la kontrola. Sulin nar-naran deit hanesan udan boot mai ne’e. Osan komu barak hanesan udan boot mai ne’e entaun be sulin mota lori hotu ba tasi. Laiha ema ida kontrola.

Ne’e mak jestaun finanseiru. Ne’e laos jestaun. Depois selu asesor bar-barak la-halo buat ida. Tuur deit.

TP : Planu konsensus nasional ne’e halo ona konsultasaun ho Prezidente da Republika no parte Igreja?
MA :
Dala barak ona. Prezidente da Republika mos apoia maibe nia labele obriga sira seluk. Prezidente da Republika rasik halo deskursu dala rua ou dala tolu koalia buat ne’e. Mais ne’e atu halo nusa. Nia rasik labele obriga.

Igreja, hau foin lalais ne’e, fulan ida ho balun. Hau rasik hasoru malu ho Bispo Dom Ricardo iha Dili nomos Bispo Dom Basilio iha Baukau. Ami koalia tempu naruk ba buat sira ne’e hotu.

Prezidente Lu-Olo mos hasoru malu ona ho Bispo Dom Ricardo no Bispo Dom Basilio. Bankada Fretilin mos hasoru malu ona ho Dom Ricardo, Dom Basilio foin marka tempu.

Tantu, laos dehan haluhan fali Igreja, lae.

TP : Oinsa ita boot nia mensajem ba povo TL?
MA :
Povo tenki nafatin iha konfiansa. Li-liu tenki konfiansa nafatin ba Fretilin. Tamba sira seluk ne’e hatudu ona katak sira hetan oportunidade ida, sira uza osan ne’e ba sira nian benefisiu deit.

TP : Mensajem ba governu AMP?
MA :
Hau mensajem ba sira diak-liu aprende lalais atu servi povo ne’e didiak. Se-lae povo mak sei hatun sira ho votos iha eleisaun. Governu so hatene organiza festa deit. Loron ita nian hotu, ita tenki halo festa.

Organisa festa mos la-halo konta tan. Osan ba festa 20 de Maio no 30 de Agustu um milliaun, sentu i vinte tall mill dolares. Ne’e uluk orsamentu ba ministeriu tolu nian ba tinan ida, iha hau nian tempu.

Agora sira gasta ba halo festa deit 20 de Maio no 30 de Agustus. Ne’e saida?, povo sei hamlaha, edukasaun lao la loos, saude aimoruk mos laiha. Labarik sira moris prematur mate tamba laiha ventilador.

Ventilador ne’e nia kustu 20 tall mill dolares. Gastu um milliaun halo festa husik labarik sira mate iha hospital tamba laiha ventilador. Ne’e loos mak ne’e, ukun loos mak ne’e. Ne’e la loos, ne’e atu bosok povo ho festa. Orsida lori Indonesia ida mai kanta, orsida Japoneza ida mai kanta, la-hatene orsida lori Portugues ida mai kanta. Ita hotu gosta musika, ita hotu gosta festa mais primeiru ita tenki hare ema ida nia vida. (*)